Pater Barun: Kardinali će tražiti Papu koji nastavlja Franjin put

Danas će 133 kardinala s pravom glasa u Vatikanu na konklavi birati novog papu. Koje će kvalitete kardinali tražiti kod budućeg pape, postoji li unutar Crkve podjela na "konzervativne" i "progresivne" kardinale, te koliki utjecaj imaju geopolitičke okolnosti i stanje u svijetu? U radijskoj emisiji "U mreži Prvog" o tome su govorili voditeljica Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj teologinja Ana Marčinko, voditelj centra Ignacije pater Tvrtko Barun i novinarka Ana Dagelić.

Konklava i izbor novog Pape

Novinarka Ana Dagelić izvijestila je da je teško predvidjeti koliko će trajati konklava i kada će se pojaviti bijeli dim iznad Sikstinske kapele, no analitičari iznose različite procjene.

– Po nekim predviđanjima, s jedne strane, konklava ne bi trebala trajati predugo, s obzirom da su sve suvremenije konklave, od početka 20. stoljeća, bile prilično kratke. Dakle, negdje tri do pet dana bilo je dovoljno za izbor novog pape. Međutim, postoje i razlozi zbog kojih bi ovogodišnja konklava mogla potrajati dulje. Nikad nije bilo više kardinala u konklavi – njih 133, i nikad nisu bili iz tako različitih dijelova svijeta. Zbog te šarolikosti moguće je da se svi oni ne poznaju dovoljno dobro pa će im možda trebati više vremena da dođu do konsenzusa, rekla je novinarka.

Smjer Crkve i nasljeđe pape Franje

Uoči konklave održano je 12 sastanaka kardinala gdje su međusobnim razgovorom promišljali o profilu budućeg pape. 

Voditeljica Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj teologinja Ana Marčinko smatra kako su se već sigurno iskristalizirale teme koje će utjecati na izbor novog pape, ali i profilirali kandidati.

Pater Tvrtko Barun smatra kako će kardinali tražiti Papu koji nastavlja reforme pape Franje.

- Papa Franjo je birao većinu ovih kardinala. Oni dolaze iz različitih konteksta, pojedinih crkava, manjinskih crkava, gdje suosjećaju s izazovima tih naroda i crkava. Opet, suvremeni su, svjesni su konteksta i potreba ovog vremena. S druge strane čuli smo u izvještaju jučerašnje zadnje generalne kongregacije koje su bile teme i očito je da je nasljeđe pape Franje još jako prisutno i kardinali su svjesni da je taj pristup plodonosan za crkvu i za svijet. S obzirom na službu Pape vjerujem da će u tom smislu i tražiti nekoga tko može nastaviti te procese koji vidimo da su dobri i za crkvu i za svijet, rekao je.

Parolin i Tagle najspominjaniji kandidati za papu

Dvojica kurijalnih kardinala, Talijan Pietro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, spominju se kao najizgledniji kandidati za idućeg poglavara Rimokatoličke Crkve.

Pater Tvrtko Barun kaže kako nema favorita.

- Ova imena jesu ljudi s jakim iskustvom, znanjem unutar crkve, pa i autoritetom, karizmom koju imaju s obzirom na svoje djelovanje, svoj život. Bilo koji od njih vjerujem da bi bio kvalitetan Papa, rekao je.

Na pitanje bi li talijanski kardinal Pietro Parolin mogao imati prednost, s obzirom da posljednja tri Pape nisu bila Talijani, Barun je istaknuo druge aspekte njegove prednosti.

– Ja bih rekao da je prednost doista njegovo iskustvo i služba Crkvi kroz diplomaciju. Vidjeli smo neke lijepe rezultate te diplomacije prema Kini, Kubi... Nažalost, živimo u svijetu koji je zahvaćen sukobima – Indija i Pakistan, Ukrajina, Sveta zemlja. U takvom svijetu element pomirenja, djelovanja u međunarodnom kontekstu, moralnog autoriteta, postaje ključan. Ako Parolin bude izabran, to bi bio lijep doprinos i civilnom dijelu službe pape – poručio je Barun.

Kanonizacija Alojzija Stepinca

Jedno od osjetljivih pitanja koje će stajati pred novim Papom, a tiče se vjernika u Hrvatskoj, je kanonizacija Alojzija Stepinca. Hoće li se nastaviti s procesom kanonizacije ili će, zbog političkih i diplomatskih pritisaka, proces biti odgođen ili prekinut?

- Treba imati na umu da je proces kanonizacije unutar crkveni proces, dakle katoličke crkve. Ovo što je papa Franjo malo usporio, to je bio doista korak ekumenizma prema pravoslavnoj crkvi. Ja mislim pokušaj poticaja i te druge strane da uvidi kvalitete, vrline kardinala Stepinca. Nažalost, vidjeli smo da se to nije dogodilo, upravo suprotno. Ona strana je to vrlo politizirala i prikazala kao politički uspjeh, što je totalni promašaj. Pružene ruke pape Franje, mislim da je to u skladu s njegovim načinom traženja rješenja u kompleksnoj situaciji i vjerujem da će novi Papa uz podršku svoje administracije i onih koji poznaju cijeli proces i njihove savjete, sigurno to nastaviti. S teološke strane crkvene to je gotovo. Novo čudo je tu i nema nikakvih prepreka da se to ne dogodi, rekao je pater Tvrtko Barun.

Žene u Katoličkoj crkvi

Možemo li očekivati da žene jednog dana postanu kardinali ili čak poglavari Katoličke crkve? Marčinko smatra da je to pitanje preuranjeno. 

– Pravo je pitanje na koji se način žene mogu uključiti u život Crkve. Mi sve svodimo na ređenje žena, mogu li biti svećenice ili ne, ali ako pitate ženu, to nije temeljno pitanje. Mislim da je pitanje kako žene mogu sudjelovati u kreiranju puta kojim Crkva ide. Papa Franjo učinio je veliki iskorak uključivši žene u mnoge crkvene institucije i procese. Vjerujem da se tim tempom treba nastaviti, možda i malo intenzivnije, poručila je.