Đana Luša: Više nema oslanjanja na međunarodno pravo - samo silu

Političke posljedice uhićenja predsjednika Nicolasa Madura i vojnog upada SAD-a u Venezuelu u središnjem Dnevniku HRT-a komentirala je politologinja Đana Luša.

Reakcije diljem svijeta na uhićenje predsjednika Nicolasa Madura su poprilično podijeljene s obzirom na to da je riječ o vojnom upadu u jednu suverenu državu te odvođenje njenog političkog vrha odnosno predsjednika i njegove supruge u New York.

- Riječ je o osnovnim postulatima međunarodnog prava, po kojim uzusima međunarodnog prava je ova akcija izvedena? Ako pogledamo sve konvencije od Bečke konvencije o diplomatskim odnosima koja regulira osnovni i funkcionalni imunitet svakog državnika i diplomata, jednostavno predsjednik svake države je zaštićen, objasnila je prof. dr.sc. Đana Luša, politologinja s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

- Ovo je također upad u suverenitet jedne države, prema svim normama međunarodnog prava ova akcija nema nikakvo uporište, naglasila je.

Ova vojna akcija nema međunarodni legitimitet

Do sada su već postojale vojne intervencije SAD-a u druge zemlje, uključujući i one Latinske Amerike, međutim nikad prije nije bio slučaj da su uhitili i odveli predsjednika države na teritorij SAD-a kako bi mu se sudilo.

- Moguće bi bilo provesti ovu akciju po međunarodnom pravu da postoji nekakva međunarodna tjeralica ili međunarodno pravno važeći dokument ili da je Maduro optužen pred Međunarodnim kaznenim sudom, kojeg zapravo SAD ne podržava, ali to su neki od elemenata pod kojima bi ova akcija imala međunarodni legitimitet – ovako ga sigurno nema, ustvrdila je.

- S druge strane postavlja se jako puno pitanja oko funkcioniranja američkog političkog sustava, je li ova akcija još jedan od presedana gdje se dalje jača predsjednička moć u odnosu na zakonodavnu vlast, dodala je.

'Više nema multilateralizma, svaka sila ima svoju sferu u kojoj ima apsolutnu moć'

Ovakve vojne akcije ozbiljno narušavaju povjerenje u snagu međunarodnog prava i institucija odnosno čitavog međunarodnog pravnog poretka, a predstavlja regresiju na 'zakon jačega' kao jedinog stvarnog zakona međunarodnih odnosa.

- Apsolutno svjedočimo tome, to je ono što je i predsjednik Trump najavio u kampanji u svakom svom javnom obraćanju i u Strategiji o nacionalnoj sigurnosti. Više nema multilateralizma u međunarodnim odnosima, oslanjanje na međunarodno pravo i institucije. Ovdje svaka velika sila ima svoju sferu utjecaja u kojoj ima apsolutnu moć, a moć definira isključivo sila, objasnila je.

U Venezueli je pod vladom Nicolasa Madura 40 posto ljudi gladovalo, a 80 posto ljudi je bilo na rubu siromaštva – postavlja se pitanje mogu li se uopće u zemlji u uvjetima kakvi postoje provesti pravi demokratski izbori.

- Ako je cilj intervencije bio rušiti ovaj režim, onda bi to na neki način trebalo dočekati s odobravanjem ako dođe do demokratske promjene vlasti, ako se održe izbori i opozicija, koja je ustvari pobijedila na prošlim izborima, preuzme upravljanje državom, smatra Luša.

- Da bi se to postiglo treba imati političku volju. Predsjednik Trump u svom prvom obraćanju nije uopće podržao lidericu oporbe Machado, već je dao podršku trenutačnoj predsjednici Venezuele, dodala je.

Moguće daljnje intervencije

Trump je također rekao da će SAD "voditi Venezuelu" sve do "sigurne" predaje vlasti.

- Tu govorimo o tome da bi SAD trebao upravljati jednom suverenom državom, što je stvarno nepojmljivo. Ono što bi bilo logično je da se dopusti odvijanje demokratskih procesa i da narod odluči tko će upravljati Venezuelom. Ako Trump želi upravljati Venezuelom onda je potreban puno snažniji politički i vojni angažman te puno više vremena i resursa koje bi SAD trebao uložiti, a za sada ne vidimo da Trump to ima u vidu. Njemu su u prvom planu američki nacionalni interesi koji su ovdje bazirani na činjenici da je Venezuela bogata naftom.

Nakon vojne intervencije u Venezueli ponovno se otvorila tema Grenlanda, s obzirom na to da je predsjednik Trump ranije govorio o ''vlasništvu i kontroli'' nad ovim autonomnim teritorijem Danske u Arktiku.

- Osobno ne vjerujem u to, ali sve je moguće u ovakvom novom međunarodom poretku gdje sila definira sve, gdje jedna suverena država napada teritorij druge suverene države i odstranjuje njeno političko vodstvo i prebacuje ga na svoj teritorij i sudi mu. Dakle, sve je moguće