09:05 / 23.12.2021.

Autor: Hina/HRT/V.G.

Milanović poručio Janjevcima da ostanu, ali i da su im vrata domovine otvorena

Predsjednik Zoran Milanović u službenom posjetu Kosovu

Predsjednik Zoran Milanović u službenom posjetu Kosovu

Foto: Emica Elvedji / PIXSELL

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović boravi u dvodnevnom službenom posjetu Republici Kosovo, tijekom kojega će obići i pripadnike Hrvatske vojske koji se nalaze na Kosovu u sklopu NATO-ove operacije KFOR. Nakon razgovora s kosovskom predsjednicom Vjosom Osmani, Milanović je poručio da je Kosovo "vibrantna demokracija koja bi odlično funkcionirala kao članica Europske unije i NATO-a jer nema podijeljene lojalnosti".

- Ukoliko bi takva država bila članica jednog od dvaju saveza, znaš čime računaš. Ako se promijeni vlast na demokratskim izborima, ostaje manje-više sve isto po pitanju lojalnosti državi i integracijama, istaknuo je Zoran Milanović, dodavši da se to ne može reći za sve države u regiji. 

- Europska bi unija, pak, trebala biti jasnija prema Kosovu po pitanju toga što želi i koju perspektivu daje. Trenutno je Kosovo u statičnom položaju koji je recept za jednu vrstu političke depresije, dodao je.

Stoga je savjetovao kosovske vlasti da uče iz pogrešaka drugih zemalja na europskom putu kako ne bi ponovili tuđe greške i zablude te da budu koncentrirani na sebe. 

- Ja ću razgovarati i nagovarati one za koje znam da imaju utjecaja, kazao je, dodavši da će on i premijer Andrej Plenković odškrinuti vrata koja mogu.

Vjosa Osmani istaknula je da je Hrvatska jedna od država koje su podržavale Kosovo u najtežim trenucima njegove povijesti i ključan saveznik. 

- Naša država je jasno izrazila da ima viziju euroatlantskih integracija, nikada nismo bili drugdje usmjereni. Hrvatska nam je omogućila veliku podršku, kao članica Europske unije, možemo puno naučiti od njih. Ona direktno shvaća koja je važnost članstva Kosova u NATO-u u budućnosti, poručila je Osmani. 

Milanović je, pak, istaknuo da je Kosovo prijateljska država s kojom Hrvatska ima dosta zajedničkih gorkih iskustava. Također je ustvrdio da je zapanjujuća dubina neznanja i nepoznavanja situacije na Kosovu, a pogotovo u Bosni i Hercegovini na najvišim razinama vlasti u zapadnoj Europi.

- Oni (zapadnoeuropski državnici) imaju nekog drugog posla pa se ovim prostorom bave ljudi druge i treće kategorije, rekao je Milanović, dodavši da se u BiH stvara polukolonijalna uprava.

Neovisnost Kosova ne priznaje pet članica Europske unije - Cipar, Grčka, Rumunjska, Španjolska i Slovačka. Milanović je rekao da samo u slučaju jedne ili dviju od navedenih država vidi razlog nepriznanja te da će učiniti sve da to približi tim ljudima.

"Otvoreni Balkan kao srpska finta"


Milanović i Osmani kritički su se osvrnuli na inicijativu Otvorenog Balkana, koju su u listopadu 2019., tada pod nazivom Mali Šengen, pokrenuli srpski predsjednik Aleksandar Vučić te premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev. Proklamirani je cilj inicijative suradnja u regiji na načelima Europske unije o slobodnom protoku ljudi, robe, usluga i kapitala.

- Srbija ima ključnu ulogu, a istodobno ne priznaje neovisnost Kosova, ne možemo očekivati od Vučića da ima dobre namjere prema Kosovu i regiji, istaknula je Osmani, dodavši kako se Srbija posljednjih godina militarizira te da destabilizira susjedne zemlje. Milanović je istaknuo da bi spomenuta inicijativa, ako je dobronamjerna, trebala uključivati sve države regije.

- Ako ta inicijativa ne uključuje Kosovo, onda je bezveze, poručio je Milanović.

- Ove finte s Otvorenim Balkanom bez Kosova su jasne intencije, one nisu baš humanističke, istaknuo je Milanović. Na pitanje novinara hoće li Hrvatska uvjetovati srpsko članstvo u Uniji priznanjem Kosova, Milanović je rekao da je "to pitanje hipotetsko jer je stvaran interes Srbije da postane članica samo hipotetski". 

- Moja ocjena, osjećaj i procjena je da vladajući ljudi i čovjek u Beogradu nemaju članstvo u Europskoj uniji kao prioritetni cilj nego da ostane na vlasti. To je legitimno, ali se ne uklapa u europske vrijednosti, istaknuo je.

Tijekom službenog boravka u Prištini predsjednik Milanović sudjelovao je i na sastanku izaslanstava dviju država, a održao je i odvojene sastanke s predsjednikom Skupštine Republike Kosovo Glaukom Konjufcom i predsjednikom Vlade Republike Kosovo Albinom Kurtijem

Posjet predsjednika Republike pripadnicima Hrvatske vojske predviđen je drugog dana boravka na Kosovu jer će predsjednik Milanović s hrvatskim vojnicima provesti Badnjak. U Republici Kosovo nalazi se 36. hrvatski kontingent, u kojemu je 141 pripadnik HV-a. Predsjednik Milanović ispratio ih je 22. studenoga 2021., kada su pripadnici Hrvatske vojske otputovali u šestomjesečnu rotaciju na Kosovo. Posjet Kosovu prigoda je da se predsjednik Milanović osobno ponovno susretne i razgovara s hrvatskim vojnicima koji će se u blagdansko vrijeme nalaziti daleko od svojih obitelji. Isto tako, u planu je sastanak predsjednika Republike sa zapovjednikom NATO-ove operacije KFOR general-bojnikom Ferencom Kajarijem.

Milanović poručio Janjevcima da ostanu, ali i da su im vrata domovine otvorena

Predsjednik Milanović poručio je u srijedu Janjevcima okupljenima u crkvi sv. Nikole kako će im Hrvatska pomoći koliko može te da bi htio da ostanu živjeti u tom kosovskom selu, ali da su im u domovini, koja ima široko naručje, vrata uvijek otvorena.

- Mi smo s vama i mislimo na vas. Pomoći ćemo koliko možemo. Htjeli bismo da ostanete ovdje, ali domovina ima široko naručje i zagrljaj, poručio je Milanović.


Župnik u Janjevu od 1998., don Matej Palić, s četrdesetak je župljana dočekao Milanovića u crkvi sv. Nikole, a dječji je zbor otpjevao janjevačku himnu i Lijepu našu.

- Drugi put u životu govorim u crkvi, prvi je put to bilo u Fojnici. Ne osjećam se baš najugodnije, nije to prostor u kojem bi trebali govoriti političari, rekao je Milanović.

Poručio je kako je Janjevo mala enklava hrvatstva te da su tamošnji Hrvati opstali u okruženju koje nije hrvatsko, ali vjeruje da nije neprijateljsko, i zadržali identitet.

- Nadam se da se osjećate dobro i da niste tako nesigurni, kazao je Milanović.

Don Palić je u obraćanju župljanima i predsjednikovu izaslanstvu izrazio nadanje da će ovu godinu izdržati bez incidenata.

- Zna veleposlanica koliko smo imali sigurnosnih problema, rekao je.

Župnik nam je prije rekao da su u selu opljačkane brojne napuštene kuće, pljačkalo se i kuće u kojima žive samci te je bila česta krađa stoke i ispisivanje grafita po kućama.

Ipak, don Palić je istaknuo da se situacija u posljednje vrijeme smirila, nakon što je uhićeno pet pljačkaša, dok su se pojačale policijske patrole.

Sigurnosti su, kaže, pridonijeli učestali posjeti hrvatskih dužnosnika u posljednje vrijeme. Ove su godine Janjevo tako posjetili Zvonko Milas, predstojnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, a ovoga mjeseca i premijer Andrej Plenković te ministar obrane Mario Banožić.

- Vi ste ove godine to zaokružili i dali pečat da ćemo se mi osjećati sigurnije i bolje, rekao je župnik.

Iako su danas Hrvati, njih oko 160, manjina u selu od nekoliko tisuću stanovnika udaljenom petnaestak kilometara od Prištine, katolička crkva sv. Nikole na vrhu sela svjedoči o njihovoj povijesnoj prisutnosti. Janjevo su u 14. stoljeću osnovali dubrovački trgovci zbog obližnjeg rudnika srebra, a prije 40 godina u njemu je živjelo oko 3500 Hrvata. Danas potomci Janjevaca uglavnom žive u zagrebačkoj Dubravi, dok ih je manji broj u Kistanju blizu Knina.

Češko Karamatić (70), koji za sebe kaže da je jedan od najstarijih Hrvata u selu, ostao je u Janjevu, gdje živi s bratom. Dva brata i njegove četiri sestre žive u Zagrebu.

- Tu sam rođen, tu ću i umrijeti, kaže Češko. Dodaje da je ekonomska situacija nezavidna, da u selu nema vode ni ambulante, a on životinje nema jer se boji krađe.

"Župnik, pak, pomaže koliko može. Nema ni on", kaže te zaključuje: "Da nije njega, svi bismo mi otišli."

U izaslanstvu su s Milanovićem Janjevo posjetili predstojnik Ureda Orsat Miljenić, savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić, savjetnik za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić, posebni savjetnik za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj te zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-pukovnik Boris Šerić.

Iz Prištine se za središnji Dnevnik javio Željko Raić, koji prati predsjednikov posjet Kosovu.

- Milanović je razgovarao s čelnim ljudima hrvatske zajednice, koja očito ne doživljava gospodarsku renesansu koja se događa na Kosovu. Janjevo je prije 30 godina bilo mjesto u kojem je živjelo 4000 Hrvata, bilo je središte malog gospodarstva, dok je danas mjesto srušenih kuća u kojima živi tek 200-tinjak Hrvata koji su bez posla ili žive od socijalne pomoći. Dolazak predsjednika Milanovića pobudio je nadu u promjene i vjeruju da će se nešto bolje dogoditi. Sutra, na Badnjak, Milanović će posjetiti hrvatske vojnike u kontingentu KFOR-a te s njima provesti nekoliko sati i biti na prigodnom badnjem ručku. Na taj način vojnicima i vojnikinjama, koji su daleko od domova, želi pokazati da nisu sami i da je netko s njima na taj veliki kršćanski blagdan, rekao je Raić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!