14:28 / 13.11.2021.

Autor: T.V./T.D./HRT/Hina

COP26 završio formulacijom o "postupnom smanjivanju" korištenja ugljena

Samit u Škotskoj

Samit u Škotskoj

Foto: Yves Herman / REUTERS

Dvjesto zemalja sudionica klimatske konferencije UN-a usvojile su u subotu sporazum u kojem se prvi puta spominju fosilna goriva, ali je formulacija u posljednji trenutak izmijenjena iz "postupno ukidanje" u "postupno smanjivanje", što je izazvalo veliko razočaranje čelnika COP26 Aloka Sharme.

Imenovan "Klimatski pakt iz Glasgowa", tekst je usvojen nakon dva tjedna teških pregovora, udarcem čekića britanskog čelnika svjetske konferencije za klimu.

Svrha sastanka bila je očuvati cilj ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijeva stupnja.

Svjedočeći o težini postizanja sporazuma, Sharma je rekao da je "duboko razočaran" zbog izmjena koje su morale biti uvedene u sporazum u posljednjim trenucima po pitanju energije iz fosilnih goriva a na zahtjev Kine i Indije. Reuters piše da je izgledao doista žalostan i na rubu suza.

Mnoge otočke države, uključivo i predstavnika Fidžija, kritizirale su što je u posljednjim trenucima usvojena izmjena iz "postupno ukinuti" u "postupno smanjivati" korištenje ugljena.

Ipak, radi se o prvom dogovoru o ugljenu i prvom eksplicitnom spominjanju fosilnih goriva u nekom UN-ovom klimatskom sporazumu.

Konačni tekst također poziva na postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva, a države da do kraja iduće godine ojačaju ciljeve o emisijama plinova do 2030. kako bi se pokušalo ograničiti opasno zagrijavanje.

Iran je rekao da nije zadovoljan dijelom nacrta sporazuma COP26 o postepenom ukidanju subvencija za fosilna goriva i izrazio podršku Indiji, koja je također kritizirala bogatije zemlje.

- Nismo zadovoljni člankom 36 o postupnom ukidanju subvencija za fosilna goriva. Podržavamo indijsku delegaciju kada je riječ o fosilnim gorivima, istaknula je iranska delegacija na samitu UN-a.

Najnoviji nacrt sporazuma objavljen je u subotu. Kao i ranije verzije pokušao je uravnotežiti zahtjeve klimatski osjetljivih nacija, velikih industrijskih sila i onih čija je potrošnja ili izvoz fosilnih goriva od vitalnog značaja za njihov gospodarski razvoj.

Kina, najveći emiter stakleničkih plinova, i Saudijska Arabija, najveći izvoznik nafte u svijetu, bile su među skupinom zemalja koje su htjele spriječiti konačni dogovor, uključujući stavku o protivljenju subvencijama na fosilna goriva koja su glavni uzrok globalnog zatopljenja, otkrila su dva izvora za Reuters u petak.

Predsjednik COP26: Ovo je trenutak istine za naš planet

Šef skupa COP26 Alok Sharma pozvao je u subotu zemlje da se prestanu pitati što bi još mogle tražiti na klimatskim pregovorima već da se zapitaju što je dovoljno te da podrže nacrt klimatskog sporazuma.

- Ovo je trenutak istine za naš planet, rekao je Sharma obraćajući se izaslanicima na konferenciji u Glasgowu. Svijet želi da preuzmemo rizik. Zajedno ćemo ili uspjeti ili propasti, istaknuo je.

Dodao je da je nacrt klimatskog sporazuma "pročišćen" nakon "transparentnog" procesa u kojem su izbalansirana stajališta gotovo 200 država.

- Molim vas, nemojte se pitati što još možete tražiti već što je dovoljno. Je li ovaj paket uravnotežen? Pruža li dovoljno za sve nas?, rekao je Sharma na klimatskom samitu nakon što je plenarna sjednica odgođena u posljednji trenutak zbog prepirki oko "nekoliko pitanja", kako je opisao jedan dužnosnik. Najvažnije od svega, molim vas zapitajte se jesu li ti tekstovi u konačnici dobri za naše ljude i za naš planet, rekao je Sharma.

- Neformalna sjednica ponovno će se sazvati kasnije u subotu, dodao je.

Pregovarači na klimatskom samitu u Škotskoj ušli u produžetke

Pregovarači na klimatskom samitu u Škotskoj probili su rok za konačni dogovor nakon dva tjedna rasprava i nastavljaju svoj rad u subotu kako bi svijetu dali realnu šansu da izbjegne najgore posljedice globalnog zatopljenja. Alok Sharma, predsjednik klimatske konferencije, rekao je da očekuje da će COP26 završiti u subotu poslijepodne dogovorom između gotovo 200 prisutnih zemalja - od velesila na ugljen i plin do proizvođača nafte te pacifičkih otoka koje bi mogao progutati porast razine mora. 

Najnoviji nacrt sporazuma objavljen je u subotu. Kao i ranije verzije pokušao je uravnotežiti zahtjeve klimatski osjetljivih nacija, velikih industrijskih sila i onih čija je potrošnja ili izvoz fosilnih goriva od vitalnog značaja za njihov gospodarski razvoj.

Kina, najveći emiter stakleničkih plinova, i Saudijska Arabija, najveći izvoznik nafte u svijetu, bile su među skupinom zemalja koje su htjele spriječiti konačni dogovor, uključujući stavku o protivljenju subvencijama na fosilna goriva koja su glavni uzrok globalnog zatopljenja, otkrila su dva izvora za Reuters u petak. 

Međutim, u novom nacrtu UN-a i dalje su fosilna goriva, što dosad nijedna klimatska konferencija nije uspjela učiniti.

Svrha sastanka je očuvati cilj ograničenja globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijeva stupnja. 

Znanstvenici upozoravaju da bi prekoračenje tog praga izazvalo ekstreman porast razine mora i katastrofalne vremenske ekstreme, uključujući suše, monstruozne oluje i šumske požare daleko gore od onih koji se već događaju. 

Američki izaslanik za klimu John Kerry pomogao je oživjeti nadu u uspješnost klimatske konferencije kad su on i kineski pregovarač Xie Zhenhua u četvrtak objavili da će zemlje pojačati napore za očuvanje šuma, potrebnih za apsorpciju i zadržavanje ugljičnog dioksida iz atmosfere te za smanjenje emisija metana. 

Bijela kuća je u petak objavila da će američki predsjednik Joe Biden, koji je uspio progurati 555 milijardi dolara za klimatske mjere kroz Kongres u programu oporavka od pandemije, u ponedjeljak održati virtualni sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Novac ostaje najvažnije pitanje za postizanje dogovora. Zemlje u razvoju zalažu se za stroža pravila kako bi osigurale da bogate nacije, čije su emisije u najvećoj mjeri odgovorne za zagrijavanje planeta, ponude više financijskih sredstava kako bi im se pomoglo da se prilagode posljedicama borbe protiv klimatskih promjena. 

Bogate zemlje nisu uspjele ostvariti cilj da do 2020. godine osiguraju 100 milijardi dolara godišnje za takozvano "klimatsko financiranje", čime su potkopale povjerenje i učinile neke zemlje u razvoju manje spremnima da obuzdaju svoje štetne emisije.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!