Guterres na COP27: Savez ili kolektivno samoubojstvo

U Egiptu se održava COP27, sastanak šefova država i vlada iz cijeloga svijeta. Riječ je skupu Ujedinjenih naroda na kojemu se pokušava pronaći rješenje za sve izraženije klimatske promjene čije posljedice već sada osjećamo gotovo svakodnevno.

Svijet ima dvije opcije - pakt o klimatskoj solidarnosti ili pakt o kolektivnom samoubojstvu, upozorio je u ponedjeljak glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres na klimatskom skupu COP27 u Egiptu. 

Klimatski summit u Egiptu prati naš reporter Gordan Žvanović koji je razgovarao s Ivanom Güttlerom, zamjenikom glavne ravnateljice DHMZ-a. 

Čak 35.000 izaslanika, stotinu zemalja i prijelomni trenutak za spas planeta. U jednom od najvrućih i najsuših dijelova svijeta, političari, znanstvenici i aktivisti pokušat će odgovoriti na pitanje - kako obuzdati globalno zatopljenje? 

Požari u Europi, povijesne poplave u Pakistanu, milijun raseljenih u Somaliji zbog suše. Od onog što je prije sedam godina obećano u Parizu - nije učinjeno mnogo. Zemlja se u odnosu na predindustrijsko razdoblje zagrijala za 1,1°C. Na dobrom je putu da se do kraja stoljeća zagrije za čak 2,5°C.

Još 2009. u Kopenhagenu bogate zemlje obećale su godišnje izdvajati 100 milijardi dolara za pomoć siromašnijim i teško pogođenim zemljama. Ali taj se financijski cilj svake godine odgađa. Da najveći onečišćivači moraju platiti svoj dio i smanjiti emisije štetnih plinova, smatra i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Financijska pomoć ugroženim državama pružala bi se putem mehanizma "gubitaka i šteta" koji podržava i Hrvatska.

Na skupu u Egiptu sudjeluje i premijer Andrej Plenković, koji će se okupljenima obratiti sutra. Među liderima koji u rukama drže klimatsku budućnost svijeta su i američki predsjednik Joe Biden, britanski premijer Rishi Sunak te novoizabrani brazilski predsjednik Lula da Silva.

Na ovogodišnji COP ne dolaze predsjednici Kine i Indije, zemalja koje su visoko na popisu najvećih svjetskih onečišćivača.

Guterres je u govoru u sinajskom Šarm El-Šeiku kazao da se svijet opasno približava točki bez povratka koja će klimatske promjene učiniti nepovratnima te da  čovječanstvo na autocesti koja vodi prema klimatskom paklu drži nogu na papučici gasa.

U govoru punom upozorenja Portugalac je naglasio kako je dobra vijest da svijet ima znanje, financije i tehnološka sredstva za borbu protiv klimatskih promjena te da prilika još nije propuštena.

Ono što je potrebno u ključnom desetljeću, u kojem će bitka s klimatskim promjenama biti dobivena ili izgubljena, veće su zajedništvo i međunarodna solidarnost, istaknuo je Guterres.

Rekao je da je svijet suočen s mnogim krizama, no da ona klimatska zbog toga ne smije biti gurnuta u drugi plan, posebice jer je veliki dio aktualnih sukoba povezan s klimatskim kaosom.

Rat u Ukrajini razotkrio je velik rizik naše ovisnosti o fosilnim gorivima, naglasio je.

Guterres je stoga u Šarm El-Šeiku, u koji je stiglo više od 120 državnih čelnika, pozvao na povijesni pakt razvijenih i ekonomija u razvoju.

- Odgovor je u našim rukama. Sat otkucava - mi smo u borbi za naše živote i gubimo. Emisije stakleničkih plinova rastu, globalne temperature rastu, a naš planet juri prema točki s koje nema povratka. Čovječanstvo ima izbor: surađivati ili nestati. Ili savez o klimatskoj solidarnosti ili kolektivnom samoubojstvu, dramatičan je bio glavni tajnik UN-a.

Predloženi pakt o klimatskoj sigurnosti sastojao bi se od dodatnih obveza država prema redukciji emisija te ubrzavanje energetske tranzicije zemalja u razvoju kroz pomoć bogatijih nacija i međunarodnih financijskih institucija.

Guterres poziva na prekid ovisnosti o fosilnim gorivima i izgradnje elektrana na ugljen u zemljama OECD-a do 2030., a u ostatku svijeta do 2040. godine.

Izdvojio je dva najveća svjetska gospodarstva, Kinu i SAD, kao zemlje s posebnom odgovornošću da se taj pakt ostvari.

Kineski predsjednik Xi Jinping ne dolazi u Egipat, dok američki predsjednik Joe Biden stiže nakon izbora na sredini mandata koji se održavaju u utorak i na kojima bi kontrolu nad dva doma Kongresa mogli preuzeti republikanci neskloni međunarodnoj klimatskoj akciji.

Svijet se nada da će se dvojica čelnika susreti na marginama sastanka G20 koji će održati na Baliju i odande poslati pozitivan signal na skup u Egiptu koji završava nekoliko dana poslije.

Guterres je naglasio kako se treba vratiti povjerenje između zemalja sjevera i juga, a da vodstvo u klimatskoj akciji trebaju preuzeti upravo države G20.

Glavni tajnik rekao je i da svijet mora shvatiti surovu istinu da su posljedice klimatskih promjena već tu, pa je pozvao da se pitanje gubitka i šteta više ne gura pod tepih jer je riječ o moralnom imperativu.

Riječ je o zasebnom fondu čiji će cilj biti pomoć državama za nošenje s posljedicama klimatskih promjena, onih koje su najmanje utjecale na klimatske promjene.

Guterres je u svom govoru pozvao i na stvaranje univerzalnih sustava ranih upozorenja na klimatske katastrofe unutar pet godina kao i na oporezivanje ekstraprofita naftnih kompanija kako bi se taj novac preusmjerio u klimatske akcije. 

COP27: Macron želi stvoriti pritisak na SAD i Kinu da plate svoj dio

Moramo imati SAD i Kinu potpuno uključene u problem smanjivanja emisija stakleničkih plinova i financijske solidarnosti, rekao je Macron u Šarm El-Šeiku tijekom susreta s mladim Francuzima i Afrikancima posvećenima klimatskom aktivizmu.

Macron tvrdi kako su Francuska i Europa na pravom putu u pogledu smanjivanja emisija, no da veće zemlje moraju brže postići ugljičnu neutralnost, prenosi agencija France Presse.

Na dnevni red skupa u Egiptu stavljeno je pitanje gubitaka i šteta, mehanizma odšteta siromašnijim državama za nošenje s posljedicama klimatskih promjena, a govorit će se i o neispunjenom obećanju o 100 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju za zelenu tranziciju.

Macron je rekao da Europljani plaćaju, no da su oni jedini koji to čine.

Stoga se mora stvoriti pritisak na bogate neeuropske zemlje i poručiti im da moraju platiti svoj dio, zaključio je francuski predsjednik. 

Na skupu u Egiptu sudjeluje i premijer Andrej Plenković. On će se okupljenima obratiti sutra, a danas sudjeluje na okruglom stolu posvećenom sigurnosti hrane.

Summit u Egiptu otvoren je uz upozorenje da naš planet šalje poziv upomoć, o čemu svjedoče klimatski ekstremi koji su obilježili proteklu godinu. Postizanje cilja o ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 stupanj u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što je dogovoreno u Parizu, prema posljednjem UN-ovu izvješću postaje sve manje vjerojatno.

Upravo zbog toga u fokusu ovogodišnje konferencije nije davanje novih obećanja, već ispunjavanje onoga što je već obećano Pariškim sporazumom i na konferenciji u Glasgowu. 

Macronov ured: Bezos daje milijardu dolara do 2030. za zaštitu okoliša

The Bezos Earth Fund, zaklada osnivača Amazona Jeffa Bezosa, obećala je milijardu dolara do 2030. za zaštitu okoliša i bioraznolikosti, stoji u priopćenju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Macronov ured priopćio je to nakon što je francuski predsjednik sudjelovao na prvom od niza razgovora na klimatskom skupu COP27 u Egiptu. Elizejska palača dodala je da su Ruanda i Gabon na skupu izrazili interes poduzimanja koraka za zaštitu šuma i prirodnih skladišta ugljika.

Bezosova filantropska organizacija dosad je 30 posto od svojih 10 milijardi dolara namijenila za očuvanje prirode i transformaciju prehrambenih sustava. Zaklada milijardera, čija je tvrtka često kritizirana zbog neekoloških praksi i radnih uvjeta, na ovogodišnjem skupu UN-a želi koaliciju s afričkim i europskim državama pojačati napore za obnovu tla.

Scholz odbija "svjetski preporod fosilnih izvora energije"

Njemački kancelar Olaf Scholz u ponedjeljak je na COP27 u Egiptu odlučno odbio bilo kakav "svjetski preporod fosilnih izvora energije".

- Ne treba doći do preporoda fosilnih energija u svijetu. U ime Njemačke poručujem: Neće ga biti, istaknuo je na summitu o klimi u Šarm el-Šeiku Scholz čija zemlja je među najvećim europskim emiterima stakleničkih plinova.

- Nama je više nego ikad jasno da budućnost pripada energiji vjetra, sunca i zelenog vodika, dodao je kancelar.

Ruska invazija na Ukrajinu i njezine posljedice na opskrbu energentima u Njemačkoj nagnale su Berlin da privremeno otvori termoelektrane na ugljen.

No one će raditi, istaknuo je Scholz, samo "kratko vrijeme".

- Odlučni smo u nakani da napustimo ugljen, istaknuo je socijaldemokratski kancelar, čelnik koalicije u koju ulaze Zeleni i liberali.

Njemačka vlada je odlučila produljiti rad nekoliko elektrana na ugljen do proljeća 2024., ali zadani cilj napuštanja te vrste energije do 2030. i dalje je na snazi.

Scholz misli da tranzicija prema obnovljivim izvorima energije "nije samo klimatski, gospodarski i ekološki", nego i "sigurnosni imperativ" kojemu u prilog svjedoči njemačka ovisnost o ruskim energentima.

- Zbog svega toga glavna zadaća naše epohe je još žurnija, a to je ograničiti zagrijavanje planeta na 1,5 stupnjeva, istaknuo je njemački čelnik koji vjeruje da će njegova zemlja "do 2045." biti ugljično neutralna.