17:33 / 21.02.2022.

Autor: HRT/Hina

Putin priznao Donjeck i Lugansk i naredio ruskoj vojsci da krene

Vladimir Putin

Vladimir Putin

Foto: Reuters / Shutterstock

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je odluku o priznanju ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk neovisnim državama. Nedugo nakon toga potpisao je uredbu svom ministarstvu obrane da uputi ruske mirovne snage u odmetnute regije na istoku Ukrajine. 

Putin je odmetnute ukrajinske regiji priznao pred kamerama nakon obraćanja u kojem je iznio povijesni sažetak o povijesti Ukrajine, Rusije i Sovjetskog Saveza. Rusko priznanje zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska i otvara put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u obje regije uz argument da intervenira kao saveznik kako bi ih zaštitila od Ukrajine.

Putin je u svojem obraćanju rekao kako je "modernu Ukrajinu stvorila Rusija tj. Vladimir Iljič Lenjin" te da je "Ukrajina neodvojiv dio ruske povijesti, u kojoj žive naši prijatelji i rodbina”. Situaciju na istoku Ukrajine nazvao je “kritičnom”, a pristupanje Ukrajine NATO-u "izravnom prijetnjom sigurnosti Rusije". Zatražio je od ruskog parlamenta da "potvrdi tu odluku i ratificira ugovor o prijateljstvu i pomoći s tim dvjema republikama".

Putin je dodao da vjeruje da će Zapad uvesti sankcije Moskvi neovisno o njezinim potezima u vezi s Ukrajinom i dodao da njegova zemlja ima pravo odgovoriti. Također je istaknuo da Rusija ima pravo braniti svoju sigurnost i dodao da se nikada neće odreći svoje suverenosti i nacionalnih vrijednosti. Optužio je Sjedinjene Države i NATO da su Ukrajinu pretvorili u poprište rata i rekao da Moskva strahuje od raspoređivanja vojnika NATO-a na tom području te da je zabrinut zbog američkih bespilotnih letjelica koje špijuniraju Rusiju.

"Neonacisti u Ukrajini u usponu, marionetski režim"

Putin je rekao da su NATO-ovi centri za obuku u Ukrajini prerasli u vojne baze i da Moskva potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u smatra izravnom prijetnjom. Okomivši se na Ukrajinu, rekao je da su neonacisti u usponu, da su rašireni oligarhijski klanovi i da je bivša sovjetska republika američka kolonija s marionetskim režimom. Ocijenio je da Ukrajina nikada nije imala tradiciju istinske državnosti i požalio se jer je postsovjetska Ukrajina željela dobiti sve što je mogla od Moskve, bez da je išta učinila zauzvrat.

Dok je Putin govorio za drvenim uredskim stolom koji je bio okružen ruskim zastavama, pala je vrijednost ruske rublje, valute koja je već pod pritiskom zbog velike ruske vojne prisutnosti blizu Ukrajine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je prije toga francuskom predsjedniku i njemačkom kancelaru u telefonskom razgovoru da uskoro planira potpisati uredbu o priznanju dviju odmetnutih ukrajinskih pokrajina, objavio je Kremlj. Emmanuel Macron i Olaf Scholz izrazili su razočaranje kada su čuli tu odluku, priopćio je Kremlj.

Podsjetimo, proruski separatisti u ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk - zajedno poznati kao Donbas - odmetnuli su se od ukrajinske vlade 2014. i proglasili se neovisnim "narodnim republikama", ali sve do danas nisu priznate. Ukrajina navodi da je od početka sukoba poginulo oko 15.000 ljudi. Rusija poriče da je uključena u sukob, ali je podržavala separatiste na brojne načine, tajno im je slala vojnu potporu, financijsku pomoć, zalihe cjepiva protiv COVID-a i izdala najmanje 800.000 ruskih putovnica stanovnicima tih regija.

Što znači rusko priznanje?

Rusija prvi put govori da Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. To bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regije, uz argument da intervenira kao saveznica kako bi ih zaštitila od Ukrajine. Ruski parlamentarac i bivši politički čelnik Donjecka, Aleksandr Borodaj, rekao je u siječnju za Reuters da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad dijelovima regija Donjeck i Lugansk koje i dalje kontroliraju ukrajinske snage. Ako se to dogodi, moglo bi doći do otvorenog vojnog sukoba Rusije i Ukrajine.

Što s mirovnim procesom iz Minska?

Rusko priznanje zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji i dalje nisu provedeni, a do sada su ga sve strane, pa i Moskva, smatrale najboljom šansom za rješenje sukoba. Sporazumima se zahtijeva veliki stupanj autonomije za te dvije regije unutar Ukrajine.

Kako će Zapad odgovoriti?

Zapadne vlade mjesecima upozoravaju Moskvu da bi bilo kakvo kretanje ruskih vojnih snaga preko ukrajinske granice izazvalo snažan odgovor, uključujući stroge financijske sankcije. Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je prošli tjedan da bi priznanje "dodatno potkopalo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava te izazvalo dodatnu sumnju u rusku tvrdnju da je predana diplomaciji radi postizanja mirnog rješenja krize". Dodao je da će to zahtijevati "brz i čvrst" odgovor Sjedinjenih Država i saveznika.

Je li Rusija prije učinila nešto slično?

Da - priznala je neovisnost Abhazije i Južne Osetije, dvije odcijepljene gruzijske regije nakon kratkog rata s Gruzijom 2008. Moskva im je osigurala veliku novčanu potporu, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regija i premjestila tisuće vojnika ondje.

Što Moskva može dobiti, a što izgubiti?

U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje odcijepljenih regija kako bi opravdala otvorenu vojnu prisutnost u susjednoj, bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vrijeme utiša težnje Gruzije za članstvom u NATO-u, uskraćujući joj punu kontrolu nad vlastitim teritorijem. Isto bi vrijedilo za Ukrajinu.

S druge strane, Moskvi prijete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo tvrdila da mu je predana. Isto tako, opterećivat će je odgovornost za dva teritorija koja su opustošena u osam godina rata i kojima je potrebna velika gospodarska potpora.

Putin: Macron tvrdi da je SAD promijenio stav o sigurnosnim zahtjevima

Putin je ranije u televizijskom obraćanju otkrio je da mu je francuski kolega Emmanuel Macron rekao da je Washington promijenio stav o ruskim sigurnosnim zahtjevima, ali da ne zna do kakve je promjene došlo. Tvrdi i da mu je Macron rekao da je ukrajinsko vodstvo spremno provesti mirovni proces iz Minska i da radi na novim idejama za provođenje izbora u dvije odcijepljene regije.

- Mirovni sporazumi iz Minska između Ukrajine i proruskih separatista nemaju izgleda za provedbu. Shvatili smo da oni nemaju apsolutno nikakvu perspektivu, rekao je tijekom sastanka ruskog Vijeća sigurnosti, emitiranog na ruskoj televiziji.

Iako su povećane napetosti na istoku Ukrajine u posljednja tri dana, Zapad i Rusija ističu da daju prednost diplomatskom rješenju krize. Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov ranije je potvrdio je da će se susresti s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom u četvrtak u Ženevi, a Francuska je objavila da se sastaje s Jean-Yvesom le Drianom u Parizu 25. veljače.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!