19:43 / 09.04.2022.

Autor: Eugen Husak/Dnevnik/HRT/IMS/V.G.

Ruska agresija Ukrajini nanijela štetu veću od 500 milijardi dolara

Borodjanka

Borodjanka

Foto: Zohra Bensemra / REUTERS

Mnogi ukrajinski gradovi, mjesec i pol od početka ruske agresije, već sliče europskim gradovima koji su pretrpjeli najveća razaranja u Drugom svjetskom ratu, spaljeni i gotovo sravnjeni sa zemljom. Razrušenu Europu nakon Drugog svjetskog rata spasio je, kako je tada nazvan - Maršalov plan. I Ukrajina će trebati veliku međunarodnu pomoć u obnovi. Već sada šteta koju je napadnutoj zemlji nanio rat veća je od 500 milijardi dolara.

Mariupolj danas. Baš kao i Dresden prije 77 godina. Pogled iz zraka gotovo je identičan. Ruševine na sve strane. Zbog ratnog ludila, ljudi bez domova, hrane, budućnosti. Njemačka to itekako dobro pamti, pa je i prva najavila upravo onakvo rješenje kakvo je njoj pomoglo.

- Nastavit ćemo podržavati ukrajinski narod u borbi za slobodu. Solidarnost s našim europskim susjedom ima trajnu osnovu i zato trebamo međunarodni Marshalov plan za Ukrajinu, rekao je Christian Lindner, njemački ministar financija.

Maršalov plan spasio je poslijeratnu razrušenu Europu. Kreirali su ga SAD i Kanada koji su u 4 godine poslali oko 13 milijardi dolara pomoći u hrani, alatima i povoljnim zajmovima za obnovu infrastrukture. No je li takav plan i danas izvediv?

- Osobno mislim da jest, da će Europa definitivno težiti prema pripremi Maršalova plana 2, iz jednostavnog razloga što je to prilika za europsko gospodarstvo da sudjeluje u realizaciji takvog plana, rekao je Hrvoje Japunčić, financijski analitičar.

S tim se slaže i Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti koji smatra da prije slanja novca treba osmisliti političku formu suradnje. Podsjeća da je temelj Maršalova plana bilo osnivanje organizacije za europsku ekonomsku suradnju.

- Da se napravi pandan te organizacije kako bi se jasno podijelile uloge i zadaci, planirali kapaciteti, financijski kapaciteti koliko se namjerava pomoći, kazao je Kristijan Kotarski, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

Ključno je pitanje kako pronaći novac i tko će ga i u kolikom iznosu osigurati. Hrvoje Japunčić smatra da će se primijeniti postojeći model oporavka od posljedica pandemije.

- Dugoročnim financiranjem putem obveznica i sredstvima koja će se pribaviti na tržištima kapitala, gdje će se sredstva koristiti za investicije, a povrat će biti u jednom srednjoročnom ili dugoročnom periodu za sve investitore, kazao je Japunčić.

Kristijan Kotarski ističe da se u stručnim krugovima sve češće pojavljuje ideja da novac treba uzeti i od Rusije. I to bez previše pitanja.

- Da se naprosto dio zamrznutih deviznih rezervi Ruske federacije iskoristi kao dio ratnih reparacija, dakle Ukrajini kako bi se onda na taj način direktno ruskim novcem obnovilo što su u ovoj operaciji razorili od infrastrukture, rekao je Kotarski, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

Šteta se penje prema 600 milijardi dolara. Uništene su na tisuće kilometara cesta, milijuni četvornih metara stanova, na stotine škola.

- Vrlo je važno da taj novac koji će dolaziti nadajmo se u Ukrajinu bude distribuiran na odgovoran, transparentan, učinkovit i produktivan način, dakle jednostavno bio bi šamar poreznim obveznicima i svima onima koji bi željeli izgraditi poslijeratnu Ukrajinu da nakon što konflikt završi novac počne završavati tamo gdje mu nije mjesto, kazao je Kotarski.

Dvojbe nema - Ukrajina treba pomoć, ali prije obnove - potrebno je završiti rat i osloboditi zemlju.


video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!