Sastanak u Parizu, na dnevnom redu zabrana onečišćenja plastikom

29.05.2023.

19:47

Autor: Alenka Marina/Dnevnik/HRT/IMS/B.B.B.

Zagađenje plastičnim otpadom

Zagađenje plastičnim otpadom

Foto: HTV/IMS / HRT

Zabrinutost zbog utjecaja plastike na okoliš i ljudsko zdravlje posljednjih godina naglo raste jer sve više istraživanja pokazuje njezine štetne posljedice, sveprisutnost i postojanost. U Parizu je počeo petodnevni sastanak na kojem diplomati iz 175 zemalja pregovaraju o sporazumu o zabrani onečišćenja plastikom.


video thumb

Grčki ribari uplovljavaju u luke, posljednji put ove ribolovne sezone. Do listopada će mirovati kako bi ponovno krenuli u ribolov i svoje brodice napunili ribom ali i neizbježnom plastikom.

- Prošlih smo godina odbacivali ulovljenu plastiku u more. Nismo je sakupljali. A sada to činimo već dvije godine i tako čistimo more, kazao je Mokhtar Mokhran, ribar iz Grčke.

Za svaki isporučeni kilogram plastike, ribari dobivaju novac. Iz luka ona se odvozi tvrtkama na recikliranje koje je pretvaraju u materijal za izradu novih proizvoda.

Infrastrukturni problemi


No trenutačna infrastruktura za recikliranje i gospodarenje otpadom jednostavno se ne može nositi s količinom proizvedene plastike. Stoga je nužno redizajnirajti proizvode tako da se ili koristi manje plastike ili je se uopće ne koriste.

- Mi koji recikliramo otpad nismo mađioničari. Ne možemo sve reciklirati. Uzmimo npr. ovu bocu koja ima PVC etiketu. Nju je nemoguće obraditi ili reciklirati. S njom ništa ne možemo učiniti jer PET i PVC ne idu zajedno. 

Mikroplastika postaje velik problem


U prirodi je mikroplastika promjera manjeg od pet milimetara pronađena u ledu blizu Sjevernog pola ali i u ribama iz najdubljih dijelova oceana. Miskoskopske čestice plastike pronađene su i u krvi i majčinom mlijeku. Ispitivanja pokazuju da kemikalije u mikroplastici povećavaju rizik od raka, reproduktivne probleme i mutacije DNK. Zato se u Parizu pokušavaju dogovoriti kako smanjiti proizvodnju plastičnog otpada.

- Okupili smo se ovdje u Parizu jer plastična ekonomija obilato onečišćuje, guši naše ekosustave, zagrijava klimu oštećujući naše zdravlje. I izaziva trostruku planetarnu krizu klimatskih promjena, prirode i gubitka bioraznolikosti. Zbog toga najviše pate ljudi u najsiromašnijim zemljama i zajednicama, naglasila je Inger Andersen, direktorica Programa za okoliš UN-a.

Svaki dan tijekom petodnevnih pregovora koji se održavaju u Parizu, na taj će grad pasti do pedesetak kilograma lebdećih plastičnih čestica. Padne li jaka kiša, "plastični pljusak" tu će količinu udesetorostručiti. A tijekom cijele godine području Pariza prekrit će do 10 tona mikroplastičnih vlakana.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!