Rutte: Saveznici u NATO-u moraju pojačati snage i vojnu pomoć Ukrajini

U Bruxellesu se održava dvodnevni ministarski sastanak članica NATO-a, ondje je i novinar Vibor Vlainić koji je o događaju izvijestio u Dnevniku HTV-a.

Ako uzmemo u obzir da je ukrajinski šef diplomacije jutros, uoči početka sastanka, uputio priopćenje koje su neki shvatili kao svojevrsni ultimatum, u kojem je napisao da je za Ukrajinu neprihvatljivo bilo kakvo sigurnosno jamstvo koje bi bilo zamjena za punopravno članstvo u NATO-u, onda će se ukrajinski šef diplomacije vratiti kući bez glavne nagrade, a to je poziv u NATO.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte na pitanja koja su išla u tom smjeru, izbjegao je odgovor. Rutte ističe da je NATO-u trenutačnom važnije vojno ojačati položaj Ukrajine uoči bilo kakvih mirovnih pregovora, a taj položaj nije idealan jer na istočnom bojištu u Ukrajini ruska vojska ima inicijativu i ona i dalje napreduje.

Svi čekaju prve poteze Donalda Trumpa kada se vrati u Bijelu kuću. Latvijska ministrica vanjskih poslova jutros je rekla kako neke zemlje članice čekaju da Trump povuče prve poteze i tek će tada odlučiti hoće li pozvati Ukrajinu za članstvo u NATO-u. Ima li Trump neke nove poruke za Ukrajinu, EU i NATO, možda ćemo čuti već za vikend kada dođe u Pariz, na otvaranje obnovljene katedrale Notre Dame, izvijestio je Vibor Vlainić.

"Ključan trenutak za Savez"

Samo nekoliko sati nakon što su u Baltičkom moru presječena dva komunikacijska kabela, 30 brodova NATO-a s četiri tisuće vojnika uplovljava u te vode, počinje jedna od najvećih pomorskih vježbi u sjevernoj Europi. Dvanaestodnevnom vježbom 'Freezing Winds', nastoji se pojačati zaštita infrastrukture u vodama u kojima se odvija 15% globalnog brodskog prometa i koje su sve ranjivije na napade. Baltičko more graniči s osam država članica NATO-a i Rusijom. Baš ondje su se od 2022. i napada Rusije na Ukrajinu, dogodila najmanje tri incidenta moguće sabotaže na 40-ak telekomunikacijskih kabela i plinovoda.

Osim rasprave o ruskim sabotažama, NATO će na dvodnevnom sastanku šefova diplomacija država članica izbjeći ponovljeni zahtjev Ukrajine za brzom pozivnicom u članstvo. Kijev, naime, drži da mu samo to može jamčiti sigurnu budućnost, ali nema znakova potrebnog konsenzusa među 32 članice NATO-a. Neke, poput Mađarske, otvoreno izražavaju protivljenje tome. Druge, sadašnja američka i njemačka vlada, signaliziraju kako još nije pravi trenutak. Glavni tajnik NATO-a potvrdio je samo kako savez radi na "izgradnji mosta" do članstva Ukrajine. 

- Svi ćemo morati učiniti više, posebno sada. Što je sada jača naša vojna potpora Ukrajini, to će njihova ruka biti jača za pregovaračkim stolom i prije, jednom zauvijek, možemo okončati rusku agresiju u Ukrajini, rekao je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Savez jest najavio nepovratno ukrajinsko pridruživanje, no vremenski rok nije određen. Naime, svaka takva odluka, prije svega, ovisi o dominantnoj sili NATO-a, Sjedinjenim Državama, pa će to uskoro biti pitanje za novoizabranog američkog predsjednika.

- Ovo je ključan trenutak za Savez, kako bismo bili sigurni i spremni za narednu godinu. Razlog zašto toliko mnogo zemalja ulaže u ovaj Savez, zašto su se nove zemlje, Finska i Švedska pridružile Savezu, razlog zašto je Savez jači nego ikada jest ono što svi znamo - on je najbolje jamstvo protiv rata, najbolje sredstvo za sprječavanje sukoba, najbolje sredstvo za osiguranje naše kolektivne sigurnosti, smatra državni tajnik SAD-a Antony Blinken. 

Odlazeća administracija Joe Bidena priprema se Ukrajini poslati dodatnih 725 milijuna dolara vojne pomoći: sustave za borbu protiv dronova, streljivo za topnički raketni sustav visoke mobilnosti, te protupješačke mine za koje Ukrajina računa kako će usporiti ruske i sjevernokorejske kopnene snage u regiji Kursk.

Očekuje se i dogovor o novoj strategiji suprotstavljanja "sve većoj ruskoj sklonosti riziku sabotažama" koje, osim fizičke štete, prijete i ljudskim životima unutar članica NATO-a. Radi se o hibridnim prijetnjama koje pokrivaju propagandu, političko uplitanje, obmanu, sabotažu ključne infrastrukture i druge taktike izvan konvencionalnog vojnog područja.

"Kina aktivna u zaobilaženju sankcija protiv Rusije"

Rutte je rekao da će ministri država članica NATO-a razgovarati o učestalim pokušajima Rusije i Kine proteklih nekoliko godina da destabiliziraju članice Saveza kibernetičkim napadima, dezinformacijskim kampanjama, napadima na energetsku infrastrukturu sabotažama. Stoga će saveznici i dalje biti jedinstveni i suprotstavljati se tim prijetnjama nizom mjera, između ostaloga, većom razmjenom obavještajnih podataka i boljom zaštitom kritične infrastrukture.

Dodao je da rat ne smije završiti ishodom kojem bi se veselili Iran, Kina, Sjeverna Koreja.

Rutte je rekao da je Kina aktivna u zaobilaženju sankcija protiv Rusije i omogućava isporuku proizvoda s dvostrukom namjenom i da je zajedno s Iranom i Sjevernom Korejom uključena u rat.

Također je istaknuo da saveznici moraju povećati izdvajanja za obranu jer dva posto BDP-a nije dovoljno i da dugoročno gledajući snaga odvraćanja ne bi bila dovoljna u tom slučaju. Također je potrebno pojačati obrambenu industriju.

Peskov: Odluka o potencijalnom pristupanju Ukrajine u NATO neprihvatljiva i prijeteća

Iz Kremlja je stigao brz odgovor, pridruživanje Ukrajine NATO-u neprihvatljivo je za Rusiju.

- Priključivanje Ukrajine NATO-u u potpunoj je suprotnosti s našom tezom o nedjeljivoj sigurnosti. Sigurnost jedne zemlje ne može ići na na štetu sigurnosti druge zemlje. To je nepromjenjivo pravilo međunarodnih odnosa, kojim se vodimo. Stoga je takva odluka za nas potencijalno neprihvatljiva i prijeteća, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.