10:04 / 12.04.2022.

Autor: Hina/HRT

Srbija traži ispravke u udžbenicima u kojima se negira hrvatski jezik

Aleksandar Vučić rekao je da će greška biti ispravljena

Aleksandar Vučić rekao je da će greška biti ispravljena

Foto: Milos Tesic/ATAImages / PIXSELL

Srbijansko ministarstvo prosvjete zatražilo je, po zahtjevu pučkog pravobranitelja, da nakladnici izmijene sadržaj udžbenika za osmi razred osnovne škole u kojima se negira postojanje hrvatskog jezika, što je u utorak u vodstvu hrvatske manjine ocijenjeno kao veliki korak naprijed. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pozdravio je odluku  ocijenivši je kao korak u dobrome smjeru.

U definiciji podjele južnoslavenskih jezika u udžbenicima za srpski jezik navedeno je da se Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim, bosanskim i crnogorskim jezikom.


Ministarstvo navodi da su nakladnicima upućene smjernice za izmjenu dijela sadržaja po kojima podjelu južnoslavenskih jezika trebaju predstavljati kroz narativno objašnjenje, bez tablice ili popisa.


Ministarstvo prosvjete dalje navodi da je nakladnicima naloženo da do 15. svibnja podnesu zahtjev za utvrđivanje da novo izdanje odobrenog udžbenika sadrži izmjene i dopune.


Također, od izdavača je zatraženo da sve primjerke udžbenika koji su još uvijek na tržištu osiguraju ispravkom objavljenog teksta u vidu odštampane ispravljene stranice pripojene postojećoj stranici u udžbeniku.


Ministarstvo je tako postupilo po zahtjevu pučkog pravobranitelja Zorana Pašalića koji je zbog povrede prava nacionalnih manjina u siječnju zatražio povlačenje iz uporabe udžbenika za srpski jezik za učenike osmog razreda.


On je tada objavio da su odobrenjem udžbenika u kojem stoji takva definicija (podjele južnoslavenskih jezika) povrijeđena prava pripadnika nacionalnih manjina jer se negira postojanje ovih jezika, od kojih se hrvatski i bosanski jezik koriste u službenoj uporabi jezika i pisma u Republici Srbiji.


Ured pučkog pravobranitelja dodao je kako su mjerodavne institucije prigodom odobravanja udžbenika trebale uzeti u obzir da takav način podjele južnoslavenskih jezika može za posljedicu imati povredu prava pripadnika nacionalnih manjina i dovođenje priznatih jezika nacionalnih manjina u neravnopravan položaj.


Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić u povodu najava o izmjenama spornih udžbenika navodi kako je pozitivno iznenađena postupcima državnih tijela Srbije.


Ovakav postupak Ministarstva znanosti, prosvjete i tehnološkog razvoja Republike Srbije kojim se nalaže izmjena diskriminatornog sadržaja u spornim udžbenicima, moram priznati, iznenađenje je za našu zajednicu, istaknula je u pisanoj izjavi.


Objasnila je kako se do sada događao veliki broj slučajeva diskriminacije i neprovođenja vladavine prava na koje institucije Srbije gotovo u pravilu nisu reagirale ili su reagirale na način kršenja vlastitog zakonodavstva.


Uz zadovoljstvo zbog primjerene reakcije i nadu da ovaj slučaj neće biti izoliran, iskazujem i vjeru da je Srbija ovim činom načinila korak naprijed prema državi u kojoj će se svaki građanin osjećati ravnopravno i sigurno, zaključila je Jasna Vojnić.


Poziv na reakciju pučkog pravobranitelja zbog spornih udžbenika uputilo je Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji koje je u listopadu 2021. otkrilo da učenici osmih razreda srpskih škola uče da hrvatski jezik ne postoji.


U udžbeniku gramatike skupine autora S reči na dela za učenike osmih razreda, navodi se da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika a da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski.


Takva podjela južnoslavenskih jezika navodi se u udžbenicima za srpski jezik svih ostalih nakladnika u Srbiji (Zavod za udžbenike, Novi Logos, Klett, BIGZ...)., a riječ je o stajalištu Instituta za srpski jezik prema kojemu u južnoslavenske jezike spadaju bugarski, makedonski, slovenski i srpski jezik, a da se uz srpski jezik treba staviti napomena da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatskim, bosanskim bošnjačkim i crnogorskim jezikom.


Zbog negiranja postojanja hrvatskog jezika reagirali su predsjednik i premijer Hrvatske Zoran Milanović i Andrej Plenković.


U prosvjednoj noti upućenoj srbijanskoj vlasti bili su zatražili povlačenje udžbenika i istaknuli da je riječ o sramotnoj politici i nedostatku poštovanja prema Hrvatskoj kao susjednoj zemlji.


Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u odgovoru premijeru Hrvatske među ostalim naveo da će pogledati i vidjeti o čemu se radi te da će greška, ako je napravljena, biti ispravljena.

IHJJ pozdravlja odluku

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pozdravio je u utorak odluku srbijanskoga ministarstva prosvjete, ocijenivši je kao korak u dobrome smjeru jer se njome ispravlja znanstveno neutemeljena teza.


Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) u priopćenju podsjeća da je prvi u Hrvatskoj upozorio na apsurdnost, ali i pogubnost takve prakse, istaknuvši da je riječ o skandaloznoj, a ujedno i znanstveno netočnoj i neodrživoj tezi.


Ravnatelj Instituta dr. Željko Jozić obrazložio je u rujnu prošle godine kako je bez obzira na često isticane slične teze, to bilo prvi put da je iza takva negiranja hrvatskoga jezika stao Odbor za standardizaciju srpskoga jezika srpske akademije, što je zapravo bio izraz i srbijanske jezikoslovne politike.


- Takav stav držim duboko radikalnim, apsurdnim i znanstveno neodrživim jer dosad nijedan ozbiljan jezikoslovac, pa ni srpski, nije iznio mišljenje da je srpski jezik jedini koji je u južnoslavenskoj skupini slavenskih jezika uz bugarski, makedonski i slovenski, naglasio je tada Jozić.


Najnovijim činom srbijanskoga ministarstva prosvjete ispravlja se jedna potpuno znanstveno neutemeljena teza, što je svakako korak u dobrome smjeru, ističe IHJJ, ali upozorava da su se u proteklih godinu dana pojavile barem još dvije sporne točke koje se tiču međusobnih kulturno-jezičnih odnosa.


- Bunjevački novoštokavski ikavski dijalekt, zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, proglašen je zasebnim, bunjevačkim jezikom, koji je zadobio status službenoga jezika u Subotici, što je znanstveno potpuno neodrživo. Osim toga, srbijanski zakon o kulturnome nasljeđu, usvojen u prosincu prošle godine, proglašava dubrovačku književnost (do 19. stoljeća) srpskom, što je također neutemeljeno i netočno, napominje Institut.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!