Što će pristupanje Finske i Švedske značiti za Sjevernoatlantski savez?

13.05.2022.

07:36

Autor: U mreži Prvog/HR/I.Z./HRT

Gostovanje u emisiji

Gostovanje u emisiji

Foto: "U mreži Prvog" / HR

Finska, koja je desetljećima vodila politiku neutralnosti, najavila je da se želi priključiti NATO-u, i to u najkraćem mogućem roku, na što je slijedila bijesna reakcija iz Rusije. Očekuje se da će odluku o pristupanju u nedjelju donijeti i dosad neutralna Švedska. Hoće li to biti jedna od najvećih strateških posljedica ruske invazije na Ukrajinu? Što će pristupanje tih dviju zemalja značiti za Sjevernoatlantski savez? Kako će reagirati Vladimir Putin? Hoće li to utjecati na rat u Ukrajini? 

Akrap: I Finska i Švedska već su desetljećima povezane s NATO-om

Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap rekao je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" da su Finska i Švedska zbog povijesnih razloga zadržale neutralnost.

Međutim, već se nakon Drugog svjetskog rata i nakon kraja Hladnog rata dolazi do postepenog obnavljanja vojnih sposobnosti Finske i Švedske, razvoja njihove vojne industrije, ali i modernizacije njihova društva i države, te shvaćanja da su određeni procesi u svijetu nepovratni u smislu pitanja koja se tiču sigurnosti.

Te su države bile suočene s brojim izazovima tijekom svog postojanja. Danska je već donijela odluku da želi pristupiti NATO-u, a pitanje je dana kada će to učiniti i Švedska.

- Finska pokazuje da se orijentirala prema Zapadu, poručio je Akrap.

Ruska agresija na Ukrajinu, te aneksija Krima 2014. dala je dodatan vjetar u leđa finskim nastojanjima i razmišljanja o potrebi traženja zaštite od ruskih aktivnosti. Tako misle i Šveđani.

I Finska i Švedska već su desetljećima povezane s NATO-om. U Finskoj već nekoliko godina djeluje zajednički EU i NATO centar za borbu protiv hibridnih prijetnji, kao centar izvrsnosti iz kojeg se razvijaju modeli i načini kojima će se države članica Europske unije i NATO-a zajednički braniti od budućih prijetnji koje dolaze iz tog spektra, a te prijetnje najviše dolaze od ruske strane. 

Avdagić: Ujedinila je sve zapadne zemlje

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić naglasio je kako je Rusija prijetnja, ona se i dalje ponaša kao imperijalistička sila, odnosno nastoji glumiti ono što je nekada bio Sovjetski Savez.

Žele se tako vratiti na globalnu scenu, prije svega zbog svog stanovništva, a zatim radi utjecaja izvan same Rusije. Ruska agresija na Ukrajinu ujedinila je sve zapadne zemlje.

- Dovela je do toga da one zemlje koje nisu članice osjećaju izravne prijetnje od strane Rusije, te promišljaju o tome kako dugoročno stabilizirati i riješiti svoju vlastitu sigurnost, ne samo radi građana, ne samo zbog prijetnji koje dolaze od Rusije, već zbog funkcioniranja cjelokupnog društva, prije svega gospodarstva, poručio je.

Rusija zna da NATO nije prijetnja. Avdagić je istaknuo kako Ukrajina nikada nije bila prijetnja Rusiji. 

Vinković: Finska je pod velikim cyber napadima

Dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković rekao je da Finska i Švedska već dugi niz godina surađuju s članicama NATO-a. Obje države brinu se zbog svoje sigurnosti. Finska je pod velikim cyber napadima.

Akrap je dodao da se cijela Europa treba brinuti zbog ruske invaziju na Ukrajinu.

- Može se očekivati razmještaj određenih raketnih sustava Rusije prema granici s Finskom, no, ne može se očekivati da će Rusija postaviti neke kopnene snage, jer su ruske kopnene snage potrošene u ratu u Ukrajini. Da će Rusija pokušati nešto napraviti, hoće, naglasio je Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap. 

"Može se dogoditi da vladajuća većina pokrene opoziv predsjednika"

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović najavio je kako će tražiti da hrvatski veleposlanik stavi veto na ulazak Finske i Švedske u NATO.

Avdagić je rekao kako je Milanović stvorio velik problem sa svojom najavom o stavljanju veta, ali da on nema nekih alata kojima bi mogao spriječiti ulazak tih dviju država u NATO. Može se dogoditi da vladajuća većina pokrene opoziv predsjednika.

Akrap je naglasio kako se nada da će i Vlada i predsjednik doći do zajedničkog dogovora i ponajprije gledati hrvatske nacionalne interese.  

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!