Sve je manje Hrvata u Vojvodini i Srbiji

Rezultati popisa stanovništva provedenog u Srbiji prošle godine poražavajući su za hrvatsku nacionalnu manjinu. Hrvata je, u deset godina, za trećinu manje, velikim dijelom i zbog politike matične zemlje. U državi koja im nije naklonjena još od devedesetih, preostali Hrvati i dalje pokušavaju očuvati identitet i kulturu.

Obrisi Hrvatske kuće u Subotici poprimaju završni izgled. Primjeren prostor za djelovanje u njoj će uskoro pronaći krovne hrvatske institucije u Srbiji. Ali hrvatska je kuća sve praznija.

- Kada su došli u kuću, tada su jednostavno rekli - ako si se izjasnio kao Hrvat, znaš da se možeš izjasniti kao Bunjevac? Znam, ali pišite Hrvat. Ali tvoj susjed se izjasnio kao Bunjevac. Znam, ali pišite Hrvat. Veliki je pritisak bio, prisjeća se predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić.

Miloševićeva ideja o Bunjevcima kao nehrvatima

Miloševićevu ideju, začetu devedesetih, o Bunjevcima kao nehrvatima, nadogradio je Aleksandar Vučić nedavnim priznavanjem bunjevačkog jezika kao službenog u Subotici. A to je samo dio strategije trajnog smanjivanja broja Hrvata u Vojvodini i Srbiji.

Jasna Vojnić dodaje kako i dalje postoji pritisak da se ne upisuje nastava na hrvatskom jeziku. Kaže kako je svim školama u Republici Srbiji poslat dopis da svi srednjoškolci i učenici 7. i 8. razreda osnovnih škola moraju pogledati film "Oluja."

Novih učenika na hrvatskom ipak ima

Deseci godina trebali su da se osnovnoškolcima i gimnazijalcima koji nastavu pohađaju po hrvatskom programu osiguraju udžbenici na materinskom jeziku. Novih učenika na hrvatskom ipak ima.

- Svake godine nam se upiše između 30 i 40 učenika. Prva generacija na hrvatskom jeziku je bila najbrojnija, 50 učenika, kaže predsjednica Odbora za obrazovanje HNV-a Nataša Stipančević.

Neki od njih će, ako se malo bolji odnosi između Beograda i Zagreba u posljednje vrijeme pokažu trajnim, karijeru možda započeti u lokalnim hrvatskim novinama, u kojima pamte uspone i padove.

- U proteklih 20 godina koliko postoji Novinsko-izdavačka ustanova i koliko se izdaje tjednik Hrvatska riječ, da kolegama nije bilo niti jednostavno niti lako raditi, biti dio te priče. Naročito kada ste radili na terenu u vrlo osjetljivim političkim okolnostima, naglašava ravnatelj NIU-a Hrvatska riječ Ladislav Suknović.

Ponegdje Hrvata gotovo upola manje

Nakon posljednjeg popisa stanovništva bit će još teže. Posebice u Beogradu, Srijemu i manjim sredinama u Bačkoj, gdje je Hrvata gotovo upola manje. Bački Monoštor, uz obalu Dunava, prije 10 godina naseljavali su većinom Hrvati.

- Radi se o nekim, netko kaže statistikama. Ja bih rekao suhim statistikama, gdje se broje živi i mrtvi, ljudi koji su otišli, koji su došli, tvrdi Zlatko Šeremešić iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hvata iz Bačkog Monoštora.

Jači pritisak Bruxellesa na Beograd

Jačanjem pritiska Bruxellesa na Beograd, položaj Hrvata u Srbiji u posljednje vrijeme ipak se popravio, kaže predsjednik DSHV-a i ministar u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov.

- Možemo sačuvati hrvatsko ime ovdje i napraviti neku vrstu razvojnog programa. Naravno da su ožiljci snažni, naravno da treba reći da je hrvatska zajednica u Republici Srbiji zajednica koja ima najveće demografske gubitke, da je od 1961. do danas, u proteklih 60 godina ostao svaki peti Hrvat, dodaje.

Uza sve snažniju potporu matične države i malo bolju uključenost u vlasti, preostalih 40-tak tisuća Hrvata u Srbiji svoju budućnost ipak vidi u toj zemlji.