20:03 / 30.01.2022.

Autor: Željko Raić/Dnevnik/HRT/Hina

Sve više oružja - a traži se mir?

Ilustracija

Ilustracija

Foto: tunasalmon / Shutterstock

Rusija će tražiti od NATO-a da jasno kaže namjerava li provesti ključne sigurnosne obveze, rekao je u nedjelju šef ruske diplomacije Sergej Lavrov nakon što je Moskva rekla da odgovor NATO-a na ruske zahtjeve nije dovoljan. NATO ne planira rasporediti borbene snage u Ukrajinu, koja nije članica NATO-a, u slučaju ruske invazije, Rusija traži od NATO-a da povuče svoje snage i oružje iz istočne Europe i ne dopusti da Ukrajina, bivša sovjetska država, ikada postane članica tog vojnog saveza. Washington i njegovi saveznici u NATO-u odbacuju te zahtjeve, ali kažu da su spremni razgovarati o drugim temama poput kontrole naoružanja i načina za izgradnju povjerenja.

Nakon što je američki predsjednik najavio da će uskoro poslati 8500 vojnika na istok Europe, oglasio se i britanski premijer. Potvrdio je da će udvostručiti broj britanskih vojnika na zadaćama jačanja istočnih europskih granica.


- No važno je naglasiti da NATO nema nikakav plan kad je riječ o slanju svojih vojnika u Ukrajinu. Da, pomažemo toj zemlji izgradnjom sigurnosnih sustava, modernizacijom i instruktorima, ali ne šaljemo vojnike, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg


Moskva opet ponavlja da ih te vijesti itekako zabrinjavaju, jer takvo ponašanje NATO-a izaziva nove probleme za rusku sigurnost.


- Dakle, oni se moraju braniti pa šire svoj interes na istok, doslovno su ušli u Ukrajinu. Žele tu zemlju u svojem savezu. Kao da i dalje ne razumiju da time krše naše dogovore te potkopavaju i uništavaju odnose s Moskvom, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.


U Kijevu veliki prosvjedi, tisuće građana pozivaju Moskvu da im prestane prijetiti novim ratom, te pozivaju zemlje zapadne demokracije da im pruže ruku savezništva.


- Želimo zahvaliti američkom predsjedniku i svima onima koji nam pružaju potporu u ovim teškim danima. 40 milijuna Ukrajinaca zbog vas ima nadu u bolji život, rekao je organizator prosvjeda Valentin Zverhanovski.


No bolji život samo je utopija, a realnost - očita opasnost od rata. Ruska vojna sila na granici je velika, spremna i snažna.


- Može se očekivati snažan, brz i prodoran ruski napad te njihov ulazak u naš teritorij. Ali nakon toga počinje naša borba, a Rusima će ovo biti njihov Staljingrad, rekao je ukrajinski vojnik Rustam.


No diplomacija ipak i dalje djeluje. Moskva je uputila novi zahtjev NATO-u u kojem ga poziva da objasni kako misli širiti svoj interes na Istok - na štetu sigurnosti drugih - konkretno Rusije.

video thumb

Američki Kongres pred dogovorom o novim sankcijama Rusiji zbog Ukrajine


Američki Kongres je blizu dogovora o nacrtu zakona koji predviđa nove gospodarske sankcije Rusiji, rekao je u nedjelju utjecajni demokratski senator Bob Menendez, zaprijetivši da će Moskva trpjeti "ozbiljne posljedice" ako napadne Ukrajinu.


Odgovarajući na upit mreže CNN-a o radu demokrata i republikanaca na novim sankcijama prema Moskvi, predsjednik vanjskopolitičkog senatskog odbora rekao je: "Na korak smo do cilja, nadam se da ćemo uspjeti".


- Neupitno je da postoji nevjerojatna odlučnost unutar obiju stranaka da se Ukrajini pomogne (...) i da Rusija pretrpi ozbiljne posljedice u slučaju napada na Ukrajinu, rekao je.


- Ne možemo imati novi München, rekao je Bob Menendez, smjerajući na konferenciju i ugovor potpisan 1938. između nacističkog režima Adolfa Hitlera te Velike Britanije i Francuske koji nije spriječio početak Drugog svjetskog rata.


Republikanski senator Jim Risch, u zajedničkoj izjavi za CNN, potvrdio je stajalište demokratskog zastupnika, istaknuvši da su "zastupnici obiju stranaka radili 24 sata na dan ovih dana" kako bi postigli konsenzus.


Iako se slažu u vezi s potrebom uvođenja sankcija Rusiji, republikanci i demokrati su naprotiv više podijeljeni u vezi s pitanjem kada će one stupiti na snagu.


Prvi se zauzimaju zapravo za preventivne sankcije koje bi se uvele prije invazije, a drugi žele da sankcije budu Damoklov mač koji će pasti u slučaju ruske ofenzive na Ukrajinu.


Po riječima demokrata Boba Menendeza, neke bi se sankcije ipak mogle uvesti u početku "zbog onoga što je Rusija već učinila", misleći pritom na hakerske napade u Ukrajini i na "kampanju za potkopavanje ukrajinske vlade na međunarodnoj razini".


No, dodao je, "razorne sankcije koje će slomiti Rusiju dogodit će se kada (Vladimir Putin) napadne".


Ruski predsjednik Vladimir Putin mora "platiti golemu cijenu" ako se odluči za rat a ne za diplomaciju, upozorio je Jim Risch.


Rusija je zadnjih mjeseci rasporedila desetke tisuća vojnika uz ukrajinsku granicu, potičući strah od invazije. Premda ruska vlada niječe da planira napasti, nastoji na pisanim jamstvima o ruskoj sigurnosti, koja uključuju obećanje da Ukrajina neće ući u NATO.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!