Korupcija u svijetu sve gora, Hrvatska stagnira, a Srbija najgora u regiji

Korupcija se širi svijetom, čak i u snažnim demokracijama, upozorio je Transparency International u Indeksu percepcije korupcije za 2025. na kojemu Hrvatska bilježi isti rezultat kao i godinu prije 63. mjesto. 

Transparency International, nevladina organizacija sa sjedištem u Berlinu, objavljuje Indeks od 1995. godine, a njime rangira 182 svjetskih država na temelju podataka raznih privatnih tvrtki i organizacija, između ostalog i Svjetske banke.

U ovogodišnjem izdanju organizacija piše da u vremenu prosvjeda Generacije Z protiv korupcije i opasnog nepoštivanja međunarodnih normi Indeks pokazuje zabrinjavajuću sliku dugotrajne degradacije borbe vlasti protiv korupcije.

Korupcija se diljem svijeta pogoršava, pa čak i etablirane demokracije bilježe njezin rast u vremenu pada vodstva, upozorava Transparency, dodajući da je 2025. veću 'ocjenu' od 80 dobilo samo pet država, iako ih je prije deset godina bilo 12.

Listu s 89 bodova predvodi Danska, a slijede ju Finska, Singapur, Novi Zeland i Norveška. Najkorumpiraniji je Južni Sudan, a slijede ga Somalija, Venezuela, Jemen i Libija.

Hrvatska je, kao i 2024., na 63. mjestu, s 47 bodova, nakon pada u odnosu na 2023. kad ih je imala 50. U susjedstvu najbolje stoji Slovenija koja je 41, a najgore je u Srbiji koja je 116., između Paname i Tajlanda. Mađarska je na 84., BiH na 109., Crna Gora na 65., a Kosovo na 76. mjestu.

Transparency International upozorava kako su Sjedinjene Države pale na najnižu ocjenu od početka objavljivanja Indeksa, iako na nju još nisu u potpunosti utjecala sva događanja iz prošle godine, poput potkopavanja pravosudne neovisnosti.

Nevladina organizacija upozorava i na zastoj borbe protiv korupcije u mnogim europskim državama. Od 2021. u njih 13 se stanje pogoršalo, a u samo njih sedam se poboljšalo.

Transparency upozorava i da dobra ocjena unutar država nekad ne reflektira njihov utjecaj na koruptivne prakse vani, pa navodi Švicarsku i Singapur, države kritizirane zbog omogućavanja transakcija 'prljavog' novca.

Transparency: BiH s ovakvom razinom korupcije ne može u EU

S postojećom razinom korupcije koja vlada u Bosni i Hercegovini ta zemlja ne može napraviti nikakav ozbiljni korak ka europskim integracijama unatoč obećanjima koja daju predstavnici vlasti, upozorili su u utorak iz bosanskohercegovačkog ogranka organizacije Transparency International (TI).

Takvo upozorenje uslijedilo je neposredno nakon predstavljanja indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2025. godine koji ova organizacija predstavlja svake godine.

Prema posljednjim analizama, BiH je među četiri najgore države u Europi po razini korupcije s ocjenom 34 od mogućih 100 dok je na svjetskoj razini po tome u društvu država kakve su Alžir, Nepal i Indonezija.

- Neznatna promjena za jedan bod više u odnosu na prošlu godinu ne mijenja sliku višegodišnje stagnacija jer BiH i dalje ostaje na samom dnu Europe gdje lošiji rezultat imaju samo Rusija, Bjelorusija i Srbija, koja je posljednjih godina doživjela značajan pad zbog posljedica korupcije po ljudske živote i suzbijanja građanskih sloboda, stoji u izvještaju TI BiH.

Kako su istaknuli, fokus ovogodišnjeg istraživanja CPI bio je na posljedicama koje urušavanje demokracije ostavlja na stanje korupcije u zemlji, jer se države sa izgrađenim demokratskim institucijama, slobodnim medijima i drugim mehanizmima nadzora nad radom vlasti, efikasnije suprotstavljaju korupciji. U BiH se na tom planu ništa nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, jer je po stanju korupcije koje mjeri CPI između zemalja koje se ocjenjuju kao neuspjele demokracije i država koje nose epitet diktatorskih režima. Na to je posebno uticao niz zakona u Republici Srpskoj koji je tokom prošle godine imao suzbijanje slobode govora i udruživanja kao i urušavanja pravnog poretka.

TI BiH upozorava i na rastući problem financiranja izbornih kampanja uz ocjenu kako tu vlada "potpuni mrak" jer su političke stranke u posljednjim izvještajima prikrile najmanje 2,6 milijuna konvertibilnih maraka (1,3 milijuna eura) troškova kampanje.

- U zemlji gdje vlada privid demokracije, vlast koja prolazi krizu legitimiteta sve više nastoji ovladati izbornim procesom, što je i dokazano otkrivanjem masovnih izbornih prijevara, naveli su.

Jačanju korupcije, stoji među zaključcima, uporno pogoduje neučinkovito pravosuđe ali i sve rašireniji sukob interesa kod izabranih dužnosnika pri čemu nitko od njih ne snosi sankcije zbog takvog ponašanja.

Srbija po indeksu korupcije najlošije ocijenjena država u regiji

Srbija je na rangiranju zemalja i teritorija po Indeksu percepcije korupcije (CPI) globalne organizacije Transparency International (TI) protekle godine pogoršala svoj rezultat i prvi put je najlošija u regiji, priopćila je organizacija Transparentnost Srbija (TS).

Na ovogodišnjoj listi globalne organizacije Transparency International (TI) ukupno su 182 države i teritorija, a pozicija Srbije za čak 45 mjesta lošija je od najbolje zabilježene prije 10 godina.

U odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana i nekadašnje Jugoslavije, Srbija je najlošija i prvi put iza Bosne i Hercegovine (34), a u cijeloj Europi iza nje su samo Bjelorusija (31), Turska (31) i Rusija (22).

Globalnu listu predvode Danska (89) i Finska (88), a na začelju su Somalija (9) i Južni Sudan (9).

U 2025. Indeks Srbije bio je 33 i za dva boda niži je nego prethodne godine i najniži od 2012. kada je uvedena postojeća metodologija ocjenjivanja, na skali od nula - "izuzetno korumpirane" do 100 - "veoma čiste".

Usporedba pozicija na tabeli u odnosu na broj rangiranih zemalja pokazuje da je to najlošiji plasman Srbije od 2004. godine, dodaje TS u priopćenju.

Ocjena Srbije je devet bodova ispod globalnog prosjeka, a za 29 niža od prosjeka Europske unije, navodi u priopćenju TS.

Prema ocjeni organizacije TI, u nekoliko zemalja zapadnog Balkana loše pravosuđe jedna je od ključnih prepreka uspješnoj borbi protiv korupcije, dok i unatoč tome suci i tužitelji postaju meta napada drugih grana vlasti.

Kao ilustracija te pojave, za Srbiju se navode događaji povezani s Tužiteljstvom za organizirani kriminal.

- Poslije istrage navodnih zlouporaba članova vlade, Tužiteljstvo za organizirani kriminal (TOK) u Srbiji suočava se sa sve vecim pritiskom, uključujuci vladine kampanje ciljanja, ometanje policijske suradnje i zakonske promjene koje slabe sposobnost TOK-a da istražuje organizirani kriminal i korupciju na visokoj razini, konstatira TI.

U regionalnom izvješću se ukazuje i na netransparentno odlučivanje u vezi s vrijednim javnim i privatnim investicijama i kao jedan od primjera navodi "slučaj Glavni stožer", gdje je Vlada Srbije potpisala tajni ugovor sa stranim investitorom iz SAD-a i ukinula zaštitu spomenika kulture kako bi na tom mjestu bio izgrađen luksuzni hotel, dodaje TI.