'Trumpova ruta za mir i napredak' - Exxon ulazi na j. Kavkaz, Rusija izlazi

Predsjednik SAD-a Donald Trump, posredovao je u mirovnom sporazumu koji su potpisali Armenija i Azerbajdžan nakon više desetljeća sukoba i dva rata. SAD je dobio i ekskluzivno pravo na razvoj strateškog tranzitnog koridora kroz Južni Kavkaz, regiju iznimno bogatu energentima.

Sporazum je pozdravio glavni tajnik Vijeća Europe. Prema Reutersu, slično je reagirala i Moskva, ali i upozorila da bi se situacija time mogla i zakomplicirati.

Nakon 35 godina sporenja, ratova i neuspjelih pokušaja mirenja, Armenija i Azerbajdžan uz pomoć Sjedinjenih Država dogovorili su kraj dugogodišnjeg neprijateljstva. Mirovni sporazum predviđa i rješavanje problema tranzita za Azerbajdžan kroz Armeniju do Nahičevana, azerbajdžanske enklave.

– Ova deklaracija uspostavlja ono što, na moju veliku čast, nazivaju "Trumpovom rutom za međunarodni mir i napredak". To je posebna tranzitna zona koja će omogućiti Azerbajdžanu slobodan pristup njegovoj regiji Nahičevan, uz puno poštovanje armenskog suvereniteta, izjavio je američki predsjednik Donald Trump.

Armenija će omogućiti SAD-u ulaganje u izgradnju i upravljanje rutom, kojom će se koristiti i Azerbajdžan. Planirana je izgradnja željezničke pruge, naftovoda, plinovoda i optičkih kabela na rok od 99 godina. Armenski premijer i azerbajdžanski predsjednik ocijenili su da je Trump u šest mjeseci mandata napravio “čudo”.

– Želim zahvaliti predsjedniku Trumpu i njegovu timu na posredovanju u ovom povijesnom dogovoru. Danas smo postigli velik uspjeh za naše zemlje, našu regiju i cijeli svijet, jer mirnija regija znači sigurniji svijet – rekao je armenski premijer Nikola Pašinjan.

Potpisan naftni sporazum s Exxon Mobilom

Potpisivanjem sporazuma SAD je ukinuo sva ograničenja na obrambenu suradnju s Azerbajdžanom, a potpisan je i prvi naftni sporazum s Exxon Mobilom.

– Vrlo sam zahvalan predsjedniku Trumpu što je ukinuo ograničenja nametnuta Azerbajdžanu još 1992. Danas, nakon 33 godine, ona su ukinuta. Ovo je dan koji će narod Azerbajdžana pamtiti s ponosom, poručio je predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev, dodajući kako vjeruje da će obje zemlje imati hrabrosti pomiriti se.

Sukob Armenije i Azerbajdžana započeo je još u doba SSSR-a, kada je 1988. azerbajdžanska regija s većinskim armenskim stanovništvom – Gorski Karabah – izrazila želju za pripojenjem Armeniji. Raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine doveo je do rata koji je tinjao desetljećima.

Sporazum je u Armeniji dočekan s negodovanjem dijela javnosti, koja ga smatra prevelikim ustupkom i "rasprodajom teritorija". U Azerbajdžanu je, pak, izazvao ohrabrenje.

– Dugo smo čekali potpisivanje ovog sporazuma. Nismo vjerovali Armeniji, zato je bila potrebna jaka država kao jamac. Rusija to nije mogla učiniti, ali SAD je uspio, rekao je stanovnik Bakua Gunduz Alijev.

Potpisivanje sporazuma predstavlja snažan geopolitički udarac Rusiji, koja je više od tri desetljeća imala ulogu posrednika. No njezin utjecaj na Južnom Kavkazu slabi od invazije na Ukrajinu 2022.

Moskva pozdravlja sporazum, ali upozorava da uključivanje neregionalnih aktera može stvoriti nove podjele. Trajno rješenje, smatra, može se postići samo uz potporu zemalja regije, poput Irana i Turske. Iran je već najavio da će, s Rusijom ili bez nje, blokirati koridor koji sponzorira američki predsjednik Donald Trump.