U Crnoj Gori oko 100.000 ilegalnih građevina

Nekoliko dana nakon što je izgubio predsjedničke izbore, građevinska inspekcija Ministarstva ekologije i urbanizma Crne Gore naredila je Milu Đukanoviću da u roku od 20 dana sruši nelegalno izgrađene kuće na obiteljskom imanju u selu Kočani, nedaleko od Nikšića. 

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kaže da odluka o rušenju nema veze s izborima. Dok Đukanović ističe da je riječ o oholom političkom revanšizmu, dio javnosti smatra kako iza najave rušenja ne stoji stvarna želja za suzbijanjem divlje gradnje, nego prikupljanje političkih bodova.

Pogotovo jer se već godinama govori da je u Crnoj Gori oko 100.000 ilegalnih građevina koje još uvijek stoje netaknute.

Ilegalnu izgradnju koja je premrežila crnogorski krajolik od juga do sjevera zemlje, aktivisti i novinari koji pomno bilježe stanje na terenu, nazivaju spomenikom endemske korupcije.

U naselju Pinješ, u Ulcinju, primjerice, niču građevine usred borove šume, s pogledom na more, potpuno nekažnjeno.

- Jedino može neki tsunami da sredi ovo stanje ili neki razorni zemljotres jer vi imate, primjerice, na ovom prostoru od 10-ak km preko 70.000 kreveta, znači oko 7.000 ovih objekata. To sve srušiti je naprosto nemoguće, rekao je Mustafa Canka, slobodni novinar iz Ulcinja.

Smatra da bi se legalizacijom tih objekata, barem putem poreza i doprinosa, nešto vratilo zajednici. No aktivisti upozoravaju da zakonom iz 2017., koji je koncept planiranja prostora samo prebacio s općina na državnu razinu i smanjio, kako kažu, broj adresa za korupciju, problem nije riješen. Jer čak i kad građevinska inspekcija utvrdi da je objekt nelegalan, ništa se ne događa.

- Ljudi koji nelegalno izgrade objekte nesmetano, zbog nedostatka političke volje i nekih političkih kalkulacija dobiju priključke za vodu, struju, put i nesmetano koriste bespravne objekte, a taj trag o nelegalno sagrađenom objektu jednostavno ostaje samo slovo na papiru i to je to, rekao je Lazar Grdinić, nevladina udruga za borbu protiv korupcije MANS.

Zato trpi i lokalna infrastruktura koja ne prati masovnu izgradnju pa usred turističke sezone prometni kaos te nestašice struje i vode postaju svakodnevica. Pritom nije problem samo nelegalna nego i legalna gradnja, na koju se pristajalo u ime tržišta i prodaje apartmana. To se zove i budvanizacija Crne Gore, prema Budvi koja je odavno primjer urbanističkog kaosa.

Ali budvanizacija je zahvatila i zaštićene dijelove zemlje, poput Kotora. UNESCO je prije 20 godina upozoravao na opasnost pretjerane urbanizacije, ali su se i nakon toga donosili lokalni planovi koji su ignorirali upozorenja.

- Kotor je na listi prirodne i kulturne baštine i njegova je univerzalna vrijednost upravo taj odnos prirode i naselja koja trebaju ostati razdvojena i onda je velika primjedba bila upravo na te međuzone zelene, da ih ne potrošimo, rekla je Biljana Gligorić, arhitektica iz Kotora.

Stanovnike Boke kotorske posebno je zaboljela izgradnja koja je narušila vizuru jednog od najljepših krajolika na Jadranu. Onaj u pozadini otočića s crkvom Gospe od Škrpjela u Perastu.

- Svi, 99,9% mještana, starosjedioca, pogotovo turista su užasnuti ovom prekomjernom gradnjom. Čak su oni i pokušavali da dodaju kao nešto antik, ali nije im pošlo za rukom i većina turista se pita što je konkretno ovo, rekao je Milan Pul, turistički djelatnik iz Perasta.

Zbog opasnosti od gubitka statusa zaštićene baštine, lokalne su vlasti morale uvesti moratorij na izgradnju, ali nije sasvim stala. Da i građevinska inspekcija može funkcionirati kad za to dođe vrijeme, pokazuje primjer s obiteljskim imanjem Mila Đukanovića u Nikšiću. Nekoliko dana nakon gubitka izbora, dobio je obavijest da sve treba srušiti u roku od 20 dana.

- Inspekcija mora da postupa u skladu sa zakonom. Što je čekala do sad, nije pitanje za mene. Pitanje za Đukanovića je što je gradio na divlje tako da tamo možete dobiti adekvatan odgovor, rekao je Abazović.

Dio javnosti kaže da je riječ o političkom revanšizmu i selektivnom pristupu jer ruka pravde ne stiže i do onih bliskih vlasti. Da iza svega ipak ne stoji ozbiljna namjera za obračun s divljom gradnjom govori i podatak, kažu aktivisti, da nema preciznih podataka o razmjeru vala ilegalne izgradnje koja već godinama guta crnogorsku obalu.