Grčka uvela privremenu zabranu davanja azila

Grčka je uvela privremenu zabranu davanja azila nakon što je proteklih mjeseci pojačan priljev migranata u Europu morskim putem sa sjeveroistoka Libije. Prema planu novog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije, afričke će zemlje morati zaustaviti odlazak migranata ako i dalje iz Brisela žele primati pomoć za razvoj.

Stotine migranata stiglo je u luku Lavrio, nedaleko Atene, nakon što su ih vlasti presrele južno od Krete. U prihvatnim centrima na otoku za njih nije bilo mjesta.  

- Kreta je postala nova migrantska ruta. Posljednjih dana suočavamo se s najtežom krizom u posljednje dvije godine. Stotine migranata iskrcavaju se na južnim obalama otoka. Sav teret pao je na Obalnu stražu koja nema ni potrebnu opremu, ni dovoljan broj ljudi, istaknuo je Vasilis Katsikandarakis, predsjednik Udruge djelatnika Obalne straže.

Ove je godine iz sjeveroistočne Libije na Kretu i Gavdos stiglo više od 7300 migranata, a tijekom cijele prošle godine zabilježeno je oko 5000 dolazaka. Najviše je državljana Sudana, Egipta i Bangladeša. Grčka je zato odlučila na tri mjeseca prekinuti razmatranje njihovih zahtjeva za azil.

- Europska komisija i sve države članice nas zanemaruju. Nastavljaju se naši razgovori s Libijom — kako s legitimnom, međunarodno priznatom vladom Zapadne Libije, tako i s vladom Istočne Libije, rekao je Kyriakos Mitsotakis, grčki premijer.

Ova mjera dolazi u jeku napetosti između EU-a i Libije. Početkom tjedna, europskom izaslanstvu vojne vlasti istočne Libije, sa sjedištem u Bengaziju, nisu dopustili dolazak na dogovoreni sastanak o migracijama.

- Europska unija zadržat će otvorene kanale komunikacije i nastaviti suradnju sa svim relevantnim akterima, rekao je Markus Lammert, glasnogovornik Europske komisije.

Libija je od 2014. primila oko 150 milijuna eura razvojne pomoći te dodatnih 465 milijuna eura za kontrolu migracija. Bruxelles sada priprema reviziju te politike, što odražava, piše Politico, sve oštriji pristup prema migracijama zbog rasta popularnosti desnih stranaka. Pogonjen sličnim motivima - rastom potpore stranci brexitovca Nigela Faragea i padom vlastite popularnosti - Kier Starmer dogovara s Emmanuelom Macronom nove mjere odvraćanja. 

- Za nas se ovo svodi na provođenje promjena koje britanski narod želi vidjeti. Svi se slažemo da se ova situacija na La Mancheu ne smije nastaviti, istaknuo je britanski premijer Kier Starmer.

- Francuska je posljednja točka prije dolaska u Veliku Britaniju. No te žene i muškarci nerijetko prolaze strašne rute i postaju žrtve okrutnog iskorištavanja krijumčarskih mreža. Moramo surađivati sa zemljama koje su prve točke ulaska u Europu i razmontirati kanale ilegalnih prelazaka, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Dogovor o kojem se pregovara, predviđa da Velika Britanija vraća migrante u Francusku. A za svaku osobu koju Francuska primi natrag, Britanci bi trebali primiti zauzvrat jednog tražitelja azila. Ove godine dvostruko je više migranata nego lani, čamcima preko La Manchea pronašlo spas na britanskim obalama.