I u ostatku svijeta Velika subota vjernicima je poseban dan.
30.03.2024.
Zadnja izmjena 19:28
Autor: Kristina Pešić/T.V./Dnevnik/HRT/Hina
I u ostatku svijeta Velika subota vjernicima je poseban dan.
Veliku subotu, brojni vjernici provode u Svetoj zemlji. Za njih je Uskrs važan ispit vjere - vjeruju li doista u Boga i ono što slave, pogotovo u trenucima kada upravo s biblijskih mjesta stižu prizori rata, patnje, mržnje i nasilja.
- Prvi put sam u Jeruzalemu. I premda je ratno stanje, ne osjećam nikakvu napetost. Barem ja to nisam osjetio, rekao je David Manini, hodočasnik iz Italije.
Crkva Svete obitelji u gradu Gazi, nije samo mjesto molitve nego i sklonište za oko 600 ljudi koji žive u tom crkvenom kompleksu. Nemaju se više kamo vratiti. Domovi su im uništeni, a Uskrs dočekuju uz nestašicu hrane i lijekova.
- Danas je bombardirana zgrada pokraj crkve i sad je crkva zatrpana krhotinama granata. Mi svoje vjerske obrede obavljamo sa strahom, ugnjetavani i pod okupacijom. To je stanje koje nam ne dopušta da osjetimo radost slavlja u ove svete dane. Čak ni naša djeca ne osjećaju radost jer su prestrašena, uplašena i gladna, rekao je George Antoun, ravnatelj crkvenog skloništa.
Prema izvješću State Departmenta, otprilike 1300 kršćana živjelo je u pojasu Gazu, a procjenjuje se da još 50.000 kršćanskih Palestinaca živi na Zapadnoj obali i u Jeruzalemu. U gradovima diljem svijeta, stanovnici na ulicama pozivaju na kraj rata u pojasu Gaze.
U brojnim gradovima diljem Njemačke, građani su se počeli u subotu u podne okupljati na sedamdesetak mirovnih povorki. Marševi bi trebali trajati do Uskrsnog ponedjeljka.
U svojoj uskrsnoj videoporuci njemački kancelar Olaf Scholz je u subotu još jednom pozvao na podršku Ukrajini.
- Mi svi želimo mir u svijetu. No mir bez pravednosti ne znači ništa drugo nego ugnjetavanje, rekao je Scholz u svojoj poruci. I zato, kako je nastavio, Njemačka odlučno, ali promišljeno podržava Ukrajinu u njezinoj borbi za pravedni mir. Preduvjet za mir je da pravednost pobijedi agresiju, rekao je Scholz te na kraju poruke građanima Njemačke zaželio sretan Uskrs.
Uskrsni marševi počeli du krajem pedesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj i bili su uglavnom usmjereni protiv nuklearnog naoružanja.
I ove godine mirovni prosvjednici okupit će se i ispred vojnih uporišta u Njemačkoj za koja se pretpostavlja da skladište atomsko naoružanje, poput NATO-ove zrakoplovne baze Buechel u saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka.
Na američko-meksičkoj granici, molitvom i Križnim putem duž obale rijeke Rio Grande ograđene žilet-žicom, migranti se nadaju da će svijet i Sjedninje Države skrenuti pogled na njihovu patnju.
- Gospodine guverneru države Teksas, migranti nisu problem. Želimo da nam pokažete od čega je sastavljeno vaše srce. Predsjedniče Biden, na dan Kristova raspeća, migranti Vas mole da budete odlučni i pomognete zemljama ogrezlim u nasilju i bijedi, rekao je Carlos Mayorga, mirovni aktivist.
U pustinjskom području bolivijskih Anda, 300-ak umjetnika iz Argentine i Bolivije uprizorilo je Kristovu muku i događaje iz Starog zavjeta. Svjesni da će im djela izbrisati vjetar, nadaju se da će ipak dočekati Uskrs.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora