Ujedinjeni narodi
Foto: - / Shutterstock
New York je i ove godine središte svjetske diplomacije. Više od 130 čelnika država i vlada u istoj dvorani traži rješenja globalnih problema. Dok traju ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, klimatske promjene ne poznaju granice, a umjetna se inteligencija nezaustavljivo razvija, podjele su, čini se, sve dublje, a povjerenje u međunarodno pravo i međunarodno institucije sve je manje. Što je pokazala ovogodišnja Opća skupština? Jesu li Ujedinjeni narodi i dalje mjesto za rješavanje sukoba i kako se mijenja globalni poredak?
Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu rekao je u emisiji "U mreži Prvog" da UN nije samo Generalna skupština. On je parlamentarni dio UN-a.
- UN je kompleksna i unikatna organizacija koja okuplja gotovo sve države svijeta. Nasljednik je prethodne organizacije Lige naroda., rekao je.
Dodaje kako Generalna skupština ima savjetodavnu ulogu i odluke koje se ondje donose nisu obvezujuće. Kaže da je važno da svaka država članica ima potpunu ravnopravnost sa svim drugim članicama.
- U Vijeću sigurnosti je 5 članica s pravom veta. Velika Britanija, Kina, Rusija, Francuska i SAD. Te države, kada je riječ o Generalnoj skupštini, nemaju tu ulogu i moć, naglasio je.
Vanjskopolitička komentatorica Mirjana Rakić rekla je kako danas u svijetu nedostaje diplomacije i u većini slučajeva sve se rješava silom.
- Donald Trump ovaj puta nije toliko napao UN, ali sve što je rekao bila je jasna platforma kako će izgledati njegove iduće dvije godine predstavljanja SAD-a u UN-u. 'Mi smo najjači, mi možemo, ja sam za mir, riješio sam 8 ratova', rekla je.
Smatra da UN treba zadržati jer je to, kaže, multilateralizam u svijetu koji se sve više lomi i kojem treba jezgra u vezi s kojom će se većina zemalja složiti. Dodaje da je problem Vijeće sigurnosti u kojem su glavni akteri današnjih kriza.
Jadranka Polović sa Sveučilišta Libertas rekla je kako nikada nije bilo toliko medijske pozornosti kada je riječ o govorima na zasjedanju Opće skupštine.
Složila se da Trump ove godine u svojem govoru nije toliko kritizirao UN, ali često djeluje protiv UN-a.
- Financiranje UN-a ponajprije ovisi o SAD-u i ono je bitno smanjeno, rekla je.
Naglasila je kako je UN dokaz da se nijedna velika svjetska kriza ne može rješavati unutar Vijeća sigurnosti jer postoji suverena jednakost država, ali neke su "jednakije" od drugih.
- Pet velikih sila koje imaju pravo veta posljednjih godina ne uspijevaju riješiti nijednu krizu. Trumpov govor u kojem prijeti zemlji od 90 milijuna stanovnika, Iranu, na koji nije bilo reakcija lidera demokratskih zemalja, pokazuje da se ugled UN-a snažno urušava, istaknula je.
Rakić je izjavila da je Trump u svojem govoru rekao kako je Međunarodni kazneni sud skupina zlih ljudi, a nitko u dvorani nije reagirao na to.
Bandov je rekla da je UN moćan koliko mu to države dopuštaju.
Polović je naglasila kako Vijeće sigurnosti još odražava međunarodni poredak iz 1945., no, kako kaže, raspodjela moći u svijetu uvelike je promijenjena.
- Traži se povećanje broja članica Vijeća sigurnosti. Sada ono ima 5 stalnih i 10 nestalnih. Povećanje bi podrazumijevalo veću zastupljenost Afrike, Azije, Pacifika, Latinske Amerike. Nakon toga trebalo bi pokrenuti i reformu načina rada Vijeća sigurnosti koja uključuje ono najosjetljivije, a to je pitanje prava veta. Primjećujemo da se posljednjih godina ne rješava nijedna velika kriza upravo zbog blokade velikih sila, rekla je.
Smatra da bi trebalo reformirati i financiranje UN-a.
Rakić se osvrnula na govor premijera Andreja Plenkovića i rekla da je on bio usmjeren prema diplomaciji, da se u njemu osvrnuo na stanje na zapadnom Balkanu i na to koliko zemlje žele ući u EU te što bi to značilo.
Dodala je da je UN-ov dug trenutačno 3,5 milijarde eura. Sama Amerika dužna je 5 milijardi, što se odražava na budžet jer je 15 posto manji, a kako kaže, već je prije bio smanjen, a smanjen je i broj zaposlenih za 19 posto.
- Amerika je izašla iz 66 različitih udruga UN-a koje su osnovane da pomognu međunarodnoj zajednici, naglasila je.
Pogledajte više u videu:
Može li UN preživjeti novu podjelu svijeta?
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!