Politolog Mahda za HTV: Ukrajina nije konačni cilj ruske agresije

Zaštita demokracije, gospodarske i političke manipulacije samo su neki od ozbiljnih izazova s kojima će se Ukrajina morati suočiti u poratnom vremenu i upravo se o tome razgovaralo u Zadru, na konferenciji koja je okupila 40-ak stručnjaka iz 17 zemalja.

Jedan od sudionika međunarodne konferencije je politolog profesor Yevhen Mahda s kijevskog Sveučilišta "Igor Sikorsky",  ujedno direktor Instituta za svjetsku politiku, koji je dao intervju za Dnevnik HTV-a.

O napadu na branu Kahovka

Prof. dr. Yevhen Mahda, Sveučilište "Igor Sikorsky", direktor Instituta za svjetsku politiku, prokomentirao je za Dnevnik HTV-a najvažniju vijest dana koja stiže iz Ukrajine - napad na branu Kahovka na jugu Ukrajine.

- U Zadru smo održali jednu jako zanimljivu konferenciju o otpornosti nakon rata u Ukrajini. Organiziralo ju je Sveučilište Zadru. U Ukrajini smo danas svjedočili velikom problemu. Nakon eksplozije brane Nova Kahovka koja se nalazi uz hidrocentralu započela je snažna poplava. Uz tu poplavu pojavio se i snažan tsunami ruske dezinformacije. Kremlj i ruska vojska tvrde da je ova eksplozija rezultat ukrajinskog udara. No to je laž. Ova je eksplozija prouzročena ruskom aktivnošću. Rusi žele odsjeći ovu poziciju od ukrajinske protuofenzive. Nakon ove eksplozije milijuni ljudi u Ukrajini imat će problema s dobavom pitke vode. Mislim da znate da je Dnjepar najveća rijeka u Ukrajini, a hidrocentrala Nova Kahovka je jedna u nizu od takvih HE na rijeci Dnjepru. Mislim da će se nakon ove eksplozije pojaviti problemi za okoliš. Žrtava će biti i među ljudima, ali i među životinjama. Imat ćemo i probleme s poljima u Ukrajini na obje strane rijeke Dnjepar, rekao je Mahda.

Utjecaj rata na europsku sigurnost

Dok Ukrajina čeka ulazak u NATO te Europsku uniju - može se postaviti i pitanje utjecaja rata na europsku sigurnost.

- Ovaj je rat za neovisnost Ukrajine Ovo je najveći rat 21. stoljeća u Europi. Budući da ste i vi europska država možete dobro shvatiti zašto je ovaj rat veliki problem za NATO i Europsku uniju. Meni je jasno da mi ne možemo postati članica EU-a i NATO-a dok god ne završe ratne aktivnosti. Međutim, ruska agresija koja je započeta još 2014. godine i koja je prerasla u puni sukob 24. veljače 2022. Na temelju te agresije i rata stvorilo se razumijevanje da Ukrajina mora postati članica jednog vojnog saveza. Želio bih podcrtati činjenicu - Ukrajina nije konačni ruski cilj, cilj te agresije. Rusija je imala plan zauzeti Kijev u tri dana. Zatim je željela Ukrajinu pretvoriti iz ruskog neprijatelja u rusku bazu za sljedeće agresorske korake. Možda bi ti koraci bili usmjereni na Moldaviju, možda na Poljsku, možda na baltičke zemlje. Prema tome, današnji je rat glavni izazov za europsku sigurnost, dodao je Mahda.