Čelnici država EU-a osudili Hamasov napad, pozivaju na sprečavanje širenja sukoba

Na dvodnevnom sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu nakon dugo vremena glavna tema nije bila Ukrajina, nego stanje na Bliskom istoku. Europski lideri osudili su Hamasov napad koji se dogodio prije tri tjedna te priznali Izraelu pravo na samoobranu. No istaknuli su da treba zaštititi civile i spriječiti širenje sukoba.

Mislimo da je humanitarno primirje važno za zaštitu ljudi na terenu, kazao je francuski predsjednik Emmanuel Macrone. 

- U mislima sam sa svim civilima, bez obzira na nacionalnost, ali i osobljem UN-ove agencije koja je izgubila desetke učitelja i liječnika. Ne možemo se pretvarati da se ništa ne događa, dodao je.

Plenković: EU će trebati veći proračun za financiranje pomoći Ukrajini

Čelnici su istaknuli i da Bruxelles neće odustati od pružanja pomoći Ukrajini, a jedna od glavnih tema bila je i revizija višegodišnjeg europskog financijskog okvira.

- Današnja rasprava započela je na temu Ukrajine gdje unatoč ovoj novoj situaciji s Izraelom, treba nastaviti s podrškom Ukrajini. Tu postoji široki konsenzus i zato su usvojeni zaključci kao i nekoliko drugih tema - pitanje migracija, druga vanjsopolitička pitanja. Uglavnom postignut je dogovor o svim bitnim temama ovoga puta i upućene jasne poruke europskoj javnosti, rekao je premijer Andrej Plenković.

- Za financiranje novih potreba poput pomoći Ukrajini bit će potreban svježi novac i to se ne može riješiti preraspodjelom postojećih sredstava u europskom proračunu, izjavio je premijer Plenković.

Ključan je svježi novac za one teme koje nisu bile predviđene kada smo dogovarali ovaj sedmogodišnji proračun u ljeto 2020., rekao je Plenković po završetku dvodnevnog samita čelnika na kojem je jedna od tema bila revizija višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2021- 2027.

Istaknuo je da se u prvom redu to odnosi na daljnju financijsku potporu Ukrajini, sredstva za suzbijanje nezakonitih migracija, za Europsku platformu za strateške tehnologije (STEP), čiji je cilj promicati dugoročnu konkurentnosti Unije u području ključnih tehnologija i nova sredstva za rješavanje posljedica sve češćih velikih prirodnih nepogoda zbog klimatskih promjena.

Europska komisija je 20. lipnja predložila reviziju Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a i zatražila dodatnih 66 milijardi eura do kraja 2027. koji bi uglavnom bili namijenjeni za Ukrajinu, upravljanje migracijama i jačanje otpornosti i konkurentnosti europskog gospodarstva.

Komisija je predložila uspostavu namjenskog instrumenta za Ukrajinu u iznosu do 50 milijardi eura za razdoblje 2024. 2027. u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, od čega 33 milijarde povoljnih zajmova i 17 milijardi bespovratnih sredstava. Za upravljanje migracijama zatražila je dodatnih 15 milijardi eura i deset milijardi za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva.

Kao i svaki put kada je riječ o proračunu, zemlje članice podijeljene su na one koje uplaćuju više nego dobiju natrag iz europskog proračuna i koje su uvijek protiv povećanja sredstava i na siromašnije zemlje koje zagovaraju veći proračun kako bi, među ostalim, mogle sustići one bogatije.

Dogovor o reviziji višegodišnjeg proračuna trebao bi biti postgtnut do kraja godine. Što se tiče Ukrajine, čelnici su blizu konsenzusa, ali bit će potrebno osigurati pristanak Mađarske i Slovačke, koja se nakon izbora pridružila Budimpešti koja zastupa proruske stavove.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen istaknuli su da pomaganje Ukrajini ostaje prioritet.

Čelnici su zadužili visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnsonu politiku Josepa Borrella i Komisju da pripreme zakonsku podlogu koja bi omogućila korištenje zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine.

EU osuđuje napad na kosovsku policiju i traži kažnjavanje odgovornih

Čelnici država članica EU-a snažno su osudili napad na kosovsku policiju u selu Banjska na sjeveru Kosova i očekuje da odgovorni budu privedeni i osuđeni. Europsko vijeće snažno osuđuje nasilni napad na kosovsku policiju 24. rujna, kaže se u zaključcima summita čelnika EU-a.

Čelnici dodaju kako očekuju da će napadači biti privedeni i izvedeni pred sud, a od Srbije očekuju da u potpunosti surađje i poduzme sve potrebne korake u tom smislu. Pozivaju da se nastavi s naporima na smanjenju napetosti na sjeveru Kosova i da će neuspjeh u de-eskalaciji imati posljedice.

I Srbija i Kosovo su pozvani da provedu sve dosad postignute sporazume u okviru dijalog pod okriljem EU-a, što uključuje i uspostavu zajednice općina sa srpskom većinom.