Jesenski summit EU-a u znaku velikih kriza

Premijer Andrej Plenković sudjeluje na redovitom jesenskom summitu 27 čelnika vlada i država EU-a. Čelnici država i vlada na dnevnom redu imaju razgovore o svim aktualnim svjetskim temema, među kojima su u prvom planu ratni sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku. Europska unija morat će zbog sukoba napraviti i reviziju sedmogodišnjeg zajedničkog proračuna. Više o tome za Dnevnik HTV-a izvijestila je dopisnica Jasna Paro. 

-  Što se tiče proračuna Europske unije, obično se na polovici sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja, a to je sada, vode rasprave o rebalansu proračuna. Treba reći da ovog puta jest drugačije i zbog toga što je Komisija imala velike rashode za financiranje pomoći Ukrajini, ali i trebat će i dodatnog novca za financiranje europskog duga koji poskupljuje zbog toga što su još uvijek visoke kamate, izvijestila je Jasna Paro. 

Dodala je kako je zbog toga Europska komisija još ovog ljeta predložila da se proračun poveća za 66 milijarda eura, od čega bi se 50 mlrd. alociralo za Ukrajinu, 15 za financiranje upravljanja migracijama i 10 milijardi za gospodarske mjere, uključujući financiranje europskog duga. To bi za sve države značilo da bi trebale povećati svoje uplate u europski proračun. 

- Tome se, klasično, protivi 10 najbogatijih država na koje se odnosi i najveći teret financiranja europskog proračuna, kazala je.   

Naglasila je kako ne reba očekivati da će se na ovom summitu u vezi s proračunom dogoditi išta više od široke političke diskusije, a posebno ne treba očekivati da će biti ikakvih promjena što se tiče pomoći Ukrajini. 

- EU prije svega želi poslati poruku da se može nositi s dva sukoba i da se Ukrajina neće naći u drugom planu zbog sukoba na Bliskom istoku. Ovo je inače prvi summit nakon dugo vremena na kojem Ukrajina nije bila prva tema, već je to bio sukob Izraela i Hamasa, istaknula je HTV-ova dopisnica iz Bruxellesa.  

Dodala je kako je većina lidera koji su danas dolazili naglasili da postoji opravdana bojazan da bi taj sukob mogao prerasti u novi regionalni rat i da je glavni cilj EU-a to spriječiti. 

- Prema nacrtu zaključaka koje smo vidjeli, lideri će stati uz Izrael, dati mu pravo na samoobranu i pravo na zaustavljanje terorizma, ali jednako tako tražit će da se omogući siguran prolaz humanitarne pomoći za Gazu. Hoće li pritom pozvati na humanitarni prekid vatre, neku vrstu primirja na kojem inzistira Španjolska, ili će se upotrijebiti termin humanitarne pauze, još nije izvjesno, ali ta retorička razlika pokazuje da postoje razlike u politikama, kazala je. 

U vezi s ostalim kriznim situacijama, dodala je da su se cijelo poslijepodne vodili odvojeni razgovori ponekih europskih lidera sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Albinom Kurtijem. 

- Prema nekim izvorima, još je nepotvrđeno, tu je moguće očekivati neke pozitivne pomake, izvijestila je Paro.  

Cilj je postizanje dogovora do kraja godine

Njemački kancelar Olaf Scholz, čija je zemlja najveći uplatitelj u europski proračun, rekao da pregovori tek počinju i da su pozicije države dosta udaljene.

Scholz je rekao da se problem financiranja novih potreba treba riješiti preraspodjelom postojećih sredstava koja su namijenjena za manje bitne stvari, a ne traženjem dodatnih sredstava.

Sličnog je stajališta i belgijski premijer Alexander de Croo za kojeg je prijedlog Komisije potpuno neprihvatljiv.

S tim pristupom se ne slaže predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

- Sada je vrijeme da stavimo novac tamo gdje je potreban, rekla je Metsola, dodajući da je dogovor o reviziji proračuna hitno potreban jer su postojeći resursi do kraja iscrpljeni.

Plenković se sastao s povjerenikom Hahnom

Premijer Plenković se uoči summita sastao s povjerenikom Unije za proračun Johannesom Hahnom.