Chifu: Europa još nije u kinetičkom ratu, ali agresija već traje

Ruska agresija na Ukrajinu sve se više prelijeva preko granica, a Europa se već suočava s ratovanjem punog spektra, iako još nije u izravnom kinetičkom ratu s Rusijom, rekao je u "Studiju 4" HRT-a stručnjak za prevenciju i rješavanje sigurnosnih kriza prof. dr. Iulian Chifu.

Upozorio je na sabotaže, špijunažu i druge oblike hibridnog djelovanja te ocijenio da NATO mora dodatno ojačati obranu i odvraćanje.

"Rusija sve više riskira"

Iulian Chifu sudjeluje na sigurnosnoj konferenciji u Zagrebu, a na Sveučilište obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" pozvan je kao gostujući profesor.

Govoreći o tome koliko je rat u Ukrajini postao prijetnja članicama NATO-a, rekao je da se posljedice sukoba sve češće prelijevaju izvan ukrajinskih granica.

- Ruska agresija na Ukrajinu prelijeva se preko granica upravo zato što rat nema granica. Rusija sve više riskira i ne obazire se na činjenicu da njezine rakete i dronovi ulaze u zračni prostor članica NATO-a poput Poljske, rekao je Chifu.

Ocijenio je da NATO takve incidente dosad nije u dovoljnoj mjeri uključivao u svoje procjene prijetnji.

- Dugotrajan rat visokog intenziteta zasigurno predstavlja prijetnju NATO-u, a posebno njegovu istočnom krilu. Nismo pripremljeni jer nismo planirali da se ovakvo što može dogoditi, istaknuo je.

Dodao je da sve veći broj ravnatelja obavještajnih službi, premijera, predsjednika i drugih europskih dužnosnika upozorava na mogućnost ozbiljnijih ruskih provokacija u doglednoj budućnosti.

- Govorimo o mogućnosti pravog rata, odnosno kinetičkog sukoba. Ali ono što smo zapostavili jest činjenica da ratovanje punog spektra traje već sada. Imamo špijunažu, sabotaže i pokušaje atentata. Zanimljivo je da su takvim napadima više izložene zapadne zemlje nego države na istočnom krilu NATO-a, rekao je Chifu.

Naglasio je da upozorenja o mogućem ratu ne znače da je Europa već ušla u kinetički sukob.

- Za političare je teško izaći pred građane i reći: u ratu smo, to nije kinetički rat, ali suočavamo se s više vrsta agresije, kazao je.

Najavio je da će Europska komisija 23. listopada pokrenuti procjenu rizika povezanih s hibridnim ratovanjem.

- To će biti prvi takav dokument na europskoj razini. Države će morati razvijati otpornost, ali i kapacitete za obranu i odvraćanje. Ovo nije igra i bit će vrlo teško stanovništvu objasniti stvarnu situaciju nakon dugog razdoblja mira u Europi, rekao je.

Istočno krilo NATO-a: Poljska i Rumunjska najbolje pripremljene

Komentirao je i napade na trgovačke brodove u bugarskoj isključivoj gospodarskoj zoni u Crnom moru. Istaknuo je da takvi incidenti dodatno kompliciraju sigurnosnu situaciju jer se događaju izvan teritorijalnih voda država članica NATO-a.

- Ruski napadi najviše su usmjereni na ukrajinsku i tursku robu koja se prevozi brodovima pod zastavama različitih država. Napadi se izvode na brodove koji se nalaze u isključivim gospodarskim zonama, koje nisu dio teritorija države. Zato ovdje ne govorimo o teritoriju NATO-a i vrlo je teško aktivirati članak 5., objasnio je Chifu.

Podsjetio je da već postoji zajednička misija Rumunjske, Bugarske i Turske, prvotno uspostavljena radi zaštite od morskih mina.

- Na marginama summita NATO-a u Ankari postignut je dogovor o proširenju misije na zaštitu površinske i podvodne kritične infrastrukture, a razgovaralo se i o zaštiti plovnih putova i slobodne trgovine. Bugarska je sada od Turske i Rumunjske zatražila da se misija proširi i na zaštitu brodova, čak i u isključivim gospodarskim zonama, rekao je.

Govoreći o vojnoj snazi istočnog krila NATO-a, Chifu je izdvojio Poljsku i Rumunjsku.

- Na istočnom krilu NATO-a najbolje su pripremljene Poljska i Rumunjska. Poljska je ispred jer izdvaja oko 4,5 posto BDP-a za obranu i planira po brojnosti oružanih snaga postati treća najveća vojna snaga NATO-a, rekao je.

Rumunjska je, dodao je, izdvajanja za obranu podignula na 2,5 posto BDP-a, ali se suočava i s kašnjenjima u isporuci pojedinih američkih sustava.

- Ukrajini pomažemo protuzračnom obranom, uključujući sustave Patriot i presretače PAC-3. Dobro smo pozicionirani da se na vlastitom teritoriju možemo braniti na konvencionalnoj razini, ali ne i u dugotrajnom i sveobuhvatnom sukobu visokog intenziteta s Rusijom, upozorio je.

"Hrvatska u dobroj poziciji, ali..."

Osvrnuo se i na stanje Hrvatske vojske, istaknuvši da treba razlikovati obrambene sposobnosti države od njezinih obveza prema NATO-u.

- Hrvatska je trenutačno na približno dva posto BDP-a za obranu, a ugovorene nabave bit će realizirane do 2029. godine. No uglavnom je riječ o konvencionalnim sustavima. Potrebni su i dronovi, protudronska obrana, sustavi za elektroničko ratovanje i druge sposobnosti karakteristične za ratovanje 21. stoljeća, rekao je.

Dodao je da Hrvatska povećava izdvajanja za obranu, ali da će za ostvarenje novih ciljeva NATO-a biti potrebno daljnje povećanje ulaganja.

- Što se tiče izravnih prijetnji Hrvatskoj, zemlja je uglavnom dobro pozicionirana. Međutim, nema integrirani sustav strateškog planiranja ni cjelovitu procjenu prijetnji za ratovanje punog spektra, rekao je Chifu.

Kada je riječ o dronovima, ocijenio je da Hrvatska nije iznimka u odnosu na većinu europskih država.

- Hrvatska je u sličnoj situaciji kao i većina drugih zemalja. Vidimo što se događa u Njemačkoj, gdje dronovi mogu dovesti do blokade zračnih luka, zaključio je Chifu.