ECB ponovno potvrdio kamatne stope u eurozoni

Europska središnja banka (ECB) potvrdila je i u četvrtak kamatne stope u eurozoni, podignuvši blago procjenu inflacije i gospodarskog rasta u 2026. godini i istaknuvši u prvi plan sektor usluga.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će i dalje 2,15 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,0 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 2,4 posto.

ECB je tako protegnuo stanku u promjenama troškova zaduživanja do iduće godine. Do početka lipnja bili su ih snižavali gotovo godinu dana.

Iduća sjednica trebala bi biti održana početkom veljače.

- Inflacija bi se srednjoročno trebala stabilizirati na ciljanih dva posto, navelo je upravno vijeće u priopćenju.

U studenom inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosila je 2,1 posto, kao i u prethodnom mjesecu, objavio je europski statistički ured u utorak, blago snizivši preliminarnu procjenu koja je bila pokazivala rast cijena za 2,2 posto.

Upravno vijeće namjerava ustrajati u stvaranju uvjeta za stabilizaciju inflacije na razini od dva posto, poručuju, i pratit će i dalje podatke i određivati "primjerenu visinu kamatnih stopa od sjednice do sjednice".

Odluke će se u budućnosti temeljiti "na procjeni izgleda za inflaciju i na rizicima koji je okružuju", s obzirom na nove ekonomske i financijske podatke.

Skuplje usluge

Potrošačke cijene trebale bi ove godine u prosjeku porasti za 2,1 posto, potvrdilo je upravno vijeće ECB-a u najnovijem izvješću procjenu iz rujna.

Podignuli su pak procjenu inflacije u idućoj godini, s 1,7 na 1,9 posto.

Rast cijena usluga trebao bi usporiti u 2026., ali blaže nego što se do sada očekivalo, objašnjavaju.

U takvim će uvjetima temeljna stopa inflacije u idućoj godini iznositi 2,2 posto i biti viša za 0,3 postotna boda nego što su bili očekivali u rujnu.

Usluge bi, prema njihovim procjenama, trebale blago poduprijeti inflaciju i u 2027. godini s obzirom na to da bi cijene, kada se isključe energija i hrana, trebale porasti za 1,9 posto, nešto snažnije od prosjeka svih proizvoda.

U 2028. taj bi efekt trebao iščeznuti, prema procjeni ECB-a da će potrošačke cijene porasti za 2,0 posto, a istu stopu pokazuju i izračuni koji ne uključuju hranu i energiju.

"Prognoze inflacije i dalje uključuju višu razinu neizvjesnosti nego što je uobičajeno zbog kontinuirano nestabilnog međunarodnog okruženja", upozoravaju.

Inflacija bi tako mogla biti i niža ako kompanije zbog viših američkih carina preusmjere svoju robu u eurozonu, a uteg rastu cijena mogao bi biti i jači euro.

Cijene bi pak mogle porasti snažnije nego što se trenutačno očekuje ako cjepkanje svjetskih nabavnih lanaca podigne cijene uvoza, ograniči opskrbu ključnim sirovinama i dodatno ograniči kapacitete u gospodarstvu eurozone.

Među rizicima koji mogu potaknuti inflaciju na srednji rok izdvojili su i pojačanu potrošnju na infrastrukturu i obranu i kontinuirano izraženo poskupljenje usluga.

Motor domaća potražnja

Gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo bi pak ove godine porasti za 1,4 posto, nešto snažnije nego što su bile pokazivale rujanske procjene.

Aktivnost je u trećem tromjesečju porasla za 0,3 posto, odražavajući u prvom redu snažniju potrošnju i ulaganja, utvrdili su stručnjaci ECB-a.

Porastao je i izvoz, uz "znatan doprinos kemikalija", primjećuju.

U sektorskom sastavu rasta dominiraju usluge, posebno sektoru informacija i komunikacija, dok je aktivnost u industriji i građevinarstvu stagnirala.

- Trend rasta predvođenog uslugama vjerojatno će se nastaviti i u kratkoročnoj perspektivi, prognoziraju.

U 2026. gospodarska aktivnost trebala bi blago usporiti, na 1,2 posto. Nova procjena viša je ipak za 0,2 postotna boda od one iz rujna.

U 2027. rast bi pak ponovo trebao blago ubrzati, na 1,4 posto, a istu stopu rasta stručnjaci ECB-a očekuju i u 2028.

Glavni motor rasta bit će u idućim godinama domaća potražnja, procjenjuju u ECB-u.

"Realni dohoci trebali bi i dalje rasti, a stopa štednje trebala bi se postupno sniziti s i dalje visoke razine i poduprijeti potrošnju".

"Ulaganja kompanija i znatna potrošnja vlada na infrastrukturu i obranu trebali bi pružati sve snažniji oslonac gospodarstvu, ali uteg rastu u eurozoni vjerojatno će i u ovoj i u idućoj godini biti izazovno okruženje za svjetsku trgovinu".