EP podržao odluke EU-a o cjepivu

Odluke Europske unije vezane za cjepivo protiv COVID-a bile su ispravne jer su na prvom mjestu imale sigurnost građana, zaključeno je na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta. S tim su zaključkom uglavnom bili suglasni i hrvatski zastupnici.

Prethodno je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na plenarnom zasjedanju branila zajedničku nabavu cjepiva i odluku da se ne brza u pogledu njegove sigurnosti i učinkovitosti.

- Radit ćemo na tome da postignemo svoj cilj, da do kraja ljeta 70 posto odraslog stanovništva EU-a bude cijepljeno, iako je činjenica da trenutačno nismo ondje gdje bismo željeli biti, istaknula je Von der Leyen. 

- Kasnili smo s odobrenjima, bili smo previše optimistični glede masovne proizvodnje, a i presigurni da će nam ono što smo naručili doista i na vrijeme isporučiti, priznala je predsjednica Komisije.

Istaknula je da je vrlo važan aspekt sada masovna proizvodnja cjepiva.

- Treba četiri do deset godina da se proizvede cjepivo, a mi smo to postigli u deset mjeseci, što je veliko znanstveno postignuće. Znanost je nadmašila industriju, istaknula je i zaključila da je sada ključno "pomoći industriji da se prilagodi ritmu znanosti".

Gdje je zapelo?

Zastupnici su Europskoj komisiji i Vijeću uputili pitanja o isporukama cjepiva, ugovorima i transparentnosti podataka, kao i o novom sustavu nadzora i autorizacije izvoza cjepiva iz Europske unije. Potvrdili su da je EU podcijenio izazove masovne proizvodnje cjepiva i da je sada prioritetno poduzeti konkretne mjere za povećanje proizvodnje.

Potpredsjednica socijalista Biljana Borzan (SDP), koja je podržala zajedničku strategiju nabave cjepiva, upitala je predsjednicu komisije - "gdje je zapelo".

- Ako je problem u ljudskom faktoru, on se lako riješi, ali ako je problem nastao radi ograničenja strukture EU-a, onda to zahtijeva sistemska rješenja, istaknula je Borzan.

- Kad cijepiš pola milijarde ljudi cjepivima koja su razvijena u rekordno kratkom vremenu, prečaci i kockanje nisu opcija. Ozbiljan defekt nekog od odobrenih cjepiva imao bi katastrofalne posljedice, ne samo što se tiče trenutne situacije s koronavirusom, već na opće povjerenje građana u znanost, cijepljenje i demokraciju, izjavila je Borzan te dodala kako smatra da ima vremena da se situacija popravi i cijepljenje ubrza. 

- No ako se najesen dogodi da radi kašnjenja EU opet mora u "lockdown", a ostatak razvijenog svijeta ne, posljedice bi mogle biti pogubne, zaključila je Borzan.

Neovisni Ivan Vilibor Sinčić upitao je predsjednicu Komisije misli li da je u interesu farmaceutskih kompanija da kriza završi.

- Ova kriza ne vrti se oko zdravlja, već oko novca, da se ovdje radi o zdravlju, ne bi se dozvolilo da se koriste tehnike dijagnostike koje nam daju nepouzdane brojeve zaraženih i umrlih, ne bi se odgađali na deseci tisuća operacija oboljelih od raka, a "lockdown" i kampanje straha ne bi devastirali mentalno zdravlje naših građana, istaknuo je Sinčić i osvrnuo se na situaciju u Hrvatskoj, gdje su umirovljenici odbili cjepivo AstraZenece zato što nema dovoljno informacija o njegovu učinku na starije od 65 godina.

- Govori se o COVID putovnicama, sad ćete ograničiti putovanje i slobodu tih ljudi jer odbijaju u sebe staviti nešto o čemu uopće ne znate što je i kako će na njih djelovati. Građani moraju moći sami birati svoj tretman, zaključio je Sinčić.

Tomislav Sokol (HDZ) kazao je da je zajedničkom nabavom izbjegnuto rivalstvo. 

- Time je Komisija pokazala da nema građana prvog i drugog reda i da se EU nije kockao sa zdravljem poštujući rigoroznije standarde za odobrenje cjepiva nego igdje drugdje na svijetu, istaknuo je zastupnik Sokol i dodao da "stvari ipak nisu idealne".

Zastupnica Sunčana Glavak (HDZ) poručila je da je angažman Europske komisije u dugotrajnom procesu zajedničkog osiguravanja cjepiva bio vođen najboljim interesima, namjerama i solidarnošću te je upozorila na potrebu transparentnosti i pravovremenog informiranja građana s najviše razine.

- Korištenjem samo vlastitih resursa stvorio bi se jaz između ekonomski nejednakih država članica. Danas, samo godinu dana nakon početka krize, cjepivo je dostupno, ne u dinamici na koju smo računali i to nam govori o nužnosti jačanja vlastite proizvodnje, istaknula je Glavak.

Otvoriti vrata drugim cjepivima

Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego istaknuo je da su novi sojevi velika prijetnja turističkoj sezoni. Novi oblici virusa predstavljaju velik izazov znanosti i industriji, a upravo je jedan takav - britanski - danas prvi put zabilježen u Hrvatskoj. Uz britanski, na globalnoj se razini najviše istražuju južnoafrički i brazilski soj virusa.

- Europa si više ne smije dozvoliti greške u koracima i, bez obzira na cijenu, mora hitno prilagoditi cjepiva novim oblicima virusa. Ne smijemo riskirati situaciju u kojoj evolucija novih sojeva dovodi do njihove otpornosti na cjepiva, kazao je Flego.

- Također, u situaciji gdje je Europa suočena s nedostatkom europskih cjepiva, treba otvoriti vrata i neeuropskima, dok god udovoljavaju svim uvjetima Europske zdravstvene organizacije, istaknuo je Flego i naglasio da nam je "svima preko glave virusa i 'lockdowna' i policijskog sata".

Europska komisija prije je izjavila da je u mjesec dana u Europskoj uniji cijepljeno 12 milijuna građana. U istom razdoblju, 18 milijuna doza cjepiva dostavljeno je državama članicama. Može se očekivati da će tijekom veljače u Europskoj uniji biti dostavljeno 33 milijuna doza cjepiva, a u ožujku još 55 milijuna. To je ukupno 100 milijuna doza cjepiva u prvom tromjesečju 2021.