Europski parlament krenuo u borbu protiv lažnih vijesti

Europski parlament pozvao je na borbu protiv lažnih vijesti i dezinformacija kojima se pokušava utjecati na javno mišljenje i procese donošenja odluka u europskim institucijama.

Riječ je o kampanjama na društvenim medijima, kibernetičkim napadima na infrastrukture povezane s izborima, ali i financiranju političkih stranaka u korist ekstremnih ili populističkih kandidata.

● Lažne vijesti - izazov današnjice

● Lažne vijesti šire se brže nego ikada

● Lažne vijesti se na Twitteru šire 70% brže od istinitih

● Otvoreno: Vodi li se hibridni rat u Hrvatskoj?

Naime, političke laži, dezinformacije, lažne vijesti prijete europskoj demokraciji i društvu. A tehnologija i društvene mreže olakšavaju njihovo širenje.

- Naša istraživanja pokazuju da je internetska promocija jedne od njemačkih stranaka 86% svih svojih aktivnosti ostvarila putem Facebooka. Ta je stranka imala četiri puta više komentara i šest puta više je podijelila te poruke nego sve njemačke stranke zajedno, rekao je povjerenik Europske komisije za sigurnosnu uniju, Julian King.

A najčešći je obrazac da svi ti komentari i poruke dolaze od desetaka tisuća sumnjivih korisničkih računa. Iza kojih najčešće ne stoje ljudi, nego programirani uređaji koji šalju propagandne informacije. I to nije nepoznanica.

Zastupnici su u raspravi prstom uprli i u Rusiju, odakle je samo u ovoj godini došlo 980 opasnih propagandnih aktivnosti.

- Strane sile koje ne žele dobro EU-u, a tu ponajprije mislim na Rusiju, iako ima i drugih, ali obrazac je utvrđen na ruskim aktivnostima - uložile su milijarde eura u financiranje političkih stranka i pokreta kojima je želja i cilj razoriti Europu, rekao je francuski zastupnik u Europskom parlamentu Pascal Durand.