Analiza govora o stanju Unije: "Sadržajan, ali kasni 10 godina"

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je jučer u Strasbourgu govor o stanju Europske unije. Kanadu je pozvala da postane prva pridružena članica.

Stručnjak za međunarodne odnose Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov smatra da je ključna točka govora Ursule von der Leyen o stanju EU-a bio poziv Kanadi da postane pridružena članica EU-a.

- Rekao bih da je to prvenstveno poruka SAD-u. Trump je imao jasnu poruku da će nadgledati što se događa između njegovih bliskih saveznika. Ovo je jedan korak prema ostvarivanju čvršćeg partnerstva između Kanade i EU-a, ali ne znamo kamo bi to sve trebalo ići. To bi trebala biti jedna lepeza između trgovinskog ugovora i punopravnog članstva, negdje između toga. Što će to značiti, to je stvar pregovora, ali trebalo bi obuhvatiti nekoliko elemenata - pitanje sigurnosti i obrane, pitanje kritičnih minerala, rekao je Bandov u emisiji "U mreži Prvog".

Misli da trenutačno ne trebaju referendumi ni jednoj ni drugoj strani jer je riječ o strateškom partnerstvu. I Australija je iskazala zainteresiranost za takav oblik suradnje s EU-om.

- Ideja je da se okupe države koje promišljaju jednako unutar sličnih vrijednosnih okvira. Nisu u poziciji potpune moći poput SAD-a i Kine. Ovo je signal ozbiljnog preslagivanja na geopolitičkoj sceni, ustvrdio je.

Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Gordan Akrap smatra da je govor veoma dobro strukturiran i sadržajan, ali zamjera mu što kasni 10 godina.

- Sve o čemu zadnjih 10 godina govorimo, tek sada se počinje razmišljati da se stvori pravni okvir, a instrumentima tek treba razmišljati, rekao je.

Istaknuo je kako je pitanje sigurnosti dominiralo u govoru.

- Mijenjaju se postojeće isprazne paradigme što je sigurnost, dolazimo do toga da je sigurnost mjerilo učinkovitosti svih operacija. Ako ne mislite o sigurnosnim prijetnjama na preventivnoj razini, imate problem, dodao je Akrap.

Smatra pogrešnom tezu da se stvara protuteža NATO-u. 

- EU ima 27 država članica, 23 su u NATO-u. Stvara se komplementarnost između EU-a i NATO-a da se ispuni zahtjev američkih predsjednika da Europa bude samodostatna, da ima sposobnost obrane svojih interesa. Konačno se razgovara o tome da Europa mora ostvariti suverenitet, ne samo na svom teritoriju nego i informacijskom prostoru, kognitivnom prostoru i digitalnom prostoru, što podrazumijeva razvoj zaštitnih mehanizama i razvojnih instrumenata koji će pomoći državama da se u gospodarskom smislu razvija, izjavio je Akrap.

Energetski stručnjak Davor Štern rekao je kako je plan Europe da prijeđe na obnovljive izvore energije gurnulo u zapećak ugljikovodike i njihovu preradu.

- Zatvorio se niz rafinerija čime smo si odrezali granu derivata na kojoj treba jedno gospodarstvo počivati. Postali smo ovisni o derivatima iz prekomorskih zemalja. Našli smo se u situaciji da nafte ima manje, derivata još manje. Europa se više ne može vratiti rafinerijama, mora se snaći uvozom, a pitanje je odakle će to biti, istaknuo je.

Štern je ustvrdio kako je Europa pokazala nespremnost na izazove na energetskom planu, za što je sama kriva.

- Energetska politika nije konzistentna. Svatko će gledati svoje probleme kad dođe do nestašice. Mi smo sretni što imamo naftnu luku u Omišlju i dobru rafineriju u Rijeci, imamo mogućnost da možemo zadovoljiti sve potrebe Hrvatske za derivatima, rekao je Štern dodajući da će cijene biti visoke.