15:21 / 17.02.2022.

Autor: HRT/Hina

Grlić Radman zahvalio Bavarcima na pomoći nakon potresa

Gordan Grlić Radman

Gordan Grlić Radman

Foto: Davorin Visnjic / PIXSELL

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman susreo se  u četvrtak u Münchenu s bavarskim državnim ministrom za savezne poslove i medije Florianom Herrmannom. Potom je sudjelovao na panelu pod nazivom „The Western Balkans at the Crossroads: Returning to Integration or Great Power Rivalry?“, u okviru Minhenske sigurnosne konferencije koja se održava 18.-20. veljače 2022. godine.

Na 58. minhenskoj sigurnosnoj konferenciji ministar Grlić Radman sudjeluje u izaslanstvu predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića te će održati niz bilateralnih sastanaka.

U fokusu konferencije je rusko-ukrajinska kriza. Kako je u središnjem HTV-ovom Dnevniku iz Münchena večeras javio Gordan Žvanović, predsjedavajući konferencije Wolfgang Ischinger u minhenskom izvješću istaknu je da je odvraćanje važan alat u sprječavanju sukoba. No konferencija se bavi čitavim nizom drugih neriješenih kriznih situacija...

U Münchenu će se okupiti 35 šefova država i vlada, među kojima je i hrvatski premijer Andrej Plenković. Dolazi i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, vodeći čelnici EU-a, a tradicionalno snažno izaslanstvo šalje i SAD, ove godine prevođen potpredsjednicom Kamalom Harris. Poziv je bio upućen i predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, no on ga je odbio - još uvijek nije sigurno hoće li na konferenciji biti nekoga s ruske strane.

Više pogledajte u javljanju:

Gesta prijateljstva i solidarnosti

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u Münchenu je zahvalio bavarskom državnom ministru za savezne poslove i medije Florianu Herrmannu na pomoć koju je ta njemačka pokrajina pružila potresom pogođenoj Sisačko-moslavačkoj županiji.

- Tu gestu smatramo znakom velikog prijateljstva i solidarnosti između Hrvatske i Bavarske, naglasio je Grlić Radman nakon susreta.

Bavarska je prošle godine u Hrvatskoj poslala više od 70 tona građevinskog materijala, a slala je i nekoliko desetaka stambenih objekata, pakete za djecu i drugu pomoć.

Dvojica ministara su na sastanku naglasili da Hrvatska i Bavarske njeguju vrlo bliske političke, gospodarske i kulturne odnose, a Grlić Radman je izdvojio ulogu brojne hrvatske dijaspore u najvećoj njemačkoj pokrajini koja je važan čimbenik u održavanju bilateralnih odnosa.

Herrmann, član Kršćansko-socijalne unije, ponovio je bavarsku potporu hrvatskom putu u šengenski prostor i eurozonu. Hrvatski ministar je informirao Bavarca o situaciji na zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini gdje se dogodio zastoj u pregovorima oko reforme izbornog zakona.

Panel u Muenchenu: Europa ne smije zapostavljati zapadni Balkan 

U bavarskoj se prijestolnici održan je panel Zapadni Balkan na raskršću: Povratak integraciji ili rivalstvu velikih sila?. Ministri i diplomati koji su sudjelovali na panelu na temu zapadnog Balkana složili su se da Europa mora odlučnije djelovati na tom području prije nego što to učine treći akteri poput Kine I Rusije.

U raspravi su, između ostalih, sudjelovali hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, donedavni američki veleposlanik u BiH Eric Nelson i ministrica vanjskih poslova te zemlje Bisera Turković


- Činjenica da su zapadni Balkan i BiH uvršteni kao jedna od tema ove značajne konferencije govori o fokusiranosti međunarodne zajednice na to područje, rekao je Grlić Radman uoči rasprave. Naglasio je i kako su pogrešni svaki narativ ili zalaganje da se izbori u BiH održe pod svaku cijenu, bez izborne reforme, te da bi to dovelo do daljnje destabilizacije, pa i radikalizacije susjedne zemlje.

Iako je tema panela bila zapadni Balkan, na njemu se najviše govorilo upravo o BiH. Rasprava je održana pod takozvanim pravilima Chatham House, što znači da se smije prenositi što je rečeno, ali ne i tko je to rekao. Sugovornici su se složili kako je Balkan danas na raskršću i kako nestabilnost tog područja ima odjeka na cjelokupnu europsku sigurnost.

Za BiH je rečeno da je u fundamentalnoj krizi, jednoj od najdubljih od kraja rata 1995.. U državi raste polarizacija te se propitkuje sposobnost EU-a da širi svoje vrijednosti i sačuva susjedstvo od trećih aktera, a stanovnici su već umorni od procesa eurointegracija usprkos europskoj financijskoj i tehničkoj pomoći, rekao je jedan panelist.

Jedan sugovornik kazao je da je BiH već trebala biti dio EU-a, a kriza iz te zemlje, ako se nastavi, mogla bi se proširiti na cijelu Europu. Naglašeno je da nije na zapadnim državama da određuju budućnost balkanskih zemalja, nego da podržavaju njihove težnje, no i da u geopolitici ne postoji vakuum gdje postoji prostor, pojavljuju se treće sile poput Kine i Rusije. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!