19:53 / 09.06.2021.

Autor: Danko Družijanić/T.V./Dnevnik/HRT

Hrvatska na vratima Schengena

Granični prijelaz

Granični prijelaz

Foto: Zeljko Lukunic / PIXSELL

Hrvatska radi na uspunjavanju kriterija za ulazak u Schengenski režim a Europska komisija priprema pravni okvir koji će urediti budućnost tog mehanizma. Jasno je kako je zaokruživanje granica Euopske unije u jedinstven režim postao interes posebno u vremenima migracija i pandemije.


Najprije val ilegalnih migranata, pa terorizam, a onda koronavirus. Schengen, taj europski granični režim bez stvarne granice, poprilično je iskušan. No, novi izazovi potaknuli su unaprijeđivanje režima putovanja i kontrole vanjskih granica. Tu bi Hrvatska i druge dvije države u predvorju Schengena, Bugarska i Rumunjska, mogle dobiti dobru priliku.

- Podsjetiti ću vas da je Hrvatska prošla do sada najrigorozniji sustav evaluacija. Dakle, u odnosu na druge zemlje, koje su imale jednu do dvije, mi smo prošli čak četiri evaluacije, ispunili 218 vrlo konkretnih i vrlo ozbiljnih zahtjeva, rekao je ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović.

Na sastanku slovenskog i hrvatskog ministra unutarnjih poslova u Portorožu slovenski kolega pohvalio je poboljšanje nadzora hrvatskog dijela vanjske granice: naša policija zaustavlja sve više migranata, a to je i u skladu s manjim brojem uhvaćenih na slovensko-hrvatskoj granici. Ljubljana snažno podupire hrvatski ulazak u Schengen.

- Hrvatska već danas ispunjava obvezu zaštite hrvatske i europske granice, bez uživanja svih prednosti članstva u schengenskom prostoru. Ali sada je Komisija bila potpuno jasna i dala do znanja da je Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u Schengen, tako da sam uvjeren da i ovdje u Europskom parlamentu možemo očekivati potporu jer je to u interesu ne samo Hrvatske nego i cijele Europske unije, poručio je Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu (EPP-HDZ).

Hrvatska nadzire najdulju kopnenu granicu EU-a, granica s BiH najveći je potez neke države Unije prema trećoj zemlji. I, još važnije: na trasi je balkanske rute migranata, krijumčarenja ljudi, ali i druge "robe".

- Treba inzistirati naravno na vladavini prava, poštivanju zakona. A jednako tako potpuno je legitimna rasprava koliko te granice trebaju biti sigurne, jer poučeni različitim iskustvima u posljednjih nekoliko godina i taj aspekt svakako ima značajnu političku težinu, kaže Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (S&D-SDP).

Nova strategija donijela bi povratak uobičajenom Schengenu. I priliku za njegovo širenje. Primjenom novih tehnologija učinkovitije bi se nadzirale vanjske granice, jačala policijska suradnja, bolje upravljalo migracijama.

Primjenile bi se i lekcije iz upravljanja pandemijom. Tako bi zbog nedavnih kriza trebao ojačati nadzor vanjskih granica Unije, a taj novi režim obuhvatiti područje cijele Europske unije.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!