Dvije godine Mileijeve reforme: Podjele, ali i stabilizacija Argentine

Argentinski predsjednik Javier Milei na vlast je došao s misijom da slomi politički sustav građen desetljećima. Tijekom predsjedničke kampanje 2023. poručio je političkim elitama da je - zabava gotova. Dok vodi zemlju od 45 milijuna stanovnika kroz tešku ekonomsku krizu, pronalazi vrijeme i za pisanje knjiga o ekonomiji - a na predstavljanju posljednje pojavio se u ulozi rock-zvijezde.

Od 2023. u predsjedničkoj palači Casa Rosada stoluje čovjek koji želi potpuno preoblikovati Argentinu prema neoliberalnom modelu. 

Od peronista je naslijedio jaku socijalnu državu, golem državni dug i inflaciju od 140 posto. Ekstremno tešku situaciju sažeo je u rečenici: "No hay plata" - novca nema.

Nakon vojne diktature 1980-ih, Raul Alfonsín preuzima zemlju u teškom gospodarskom stanju. 

Njegov mandat završava krizom i hiperinflacijom koja je dosegnula i pet tisuća posto, a naslijedio ga je Carlos Menem. 

Vezivanjem pesa uz dolar privremeno je zaustavio inflaciju, ali time uništio domaću proizvodnju, što je dovelo do državnog bankrota 2001. za mandata Fernanda de la Rúe. 

Vlast zatim preuzima bračni par Kirchner, najprije Nestor, a potom Cristina - jačaju socijalnu državu, povećavaju plaće i ulaganja, ali i stvaraju ovisnost o državnoj potrošnji, koju je Milei sada naslijedio.

Milei je drastično smanjio javnu potrošnju: zaustavio gotovo sve javne radove i transfere pokrajinama, rezao plaće, mirovine i subvencije. 

Cilj je bio eliminirati proračunski deficit i prvi put nakon više od desetljeća ostvariti suficit.

Zbog oštrih mjera štednje navukao je bijes mnogih građana. 

Njegova povorka napadnuta je u središtu Buenos Airesa. Mnogi su zabrinuti.

Tisuće Argentinaca početkom rujna izašle su na ulice glavnog grada - prosvjedujući protiv rezova u zdravstvu i obrazovanju. 

Predsjednik je uložio veto na zakone o financiranju sveučilišta i pedijatrijskih bolnica.

Stanovnici su pokrenuli "ruidazo" - bučne prosvjede uz udaranje loncima i tavama. 

Kažu, više ne mogu izdržati do kraja mjeseca i optužuju Mileija da uništava javne usluge.

Milei pritom računa na američku potporu - Sjedinjene Države su finalizirale sporazum o zamjeni valuta vrijedan 20 milijardi dolara, što Argentini omogućuje pristup dolarima i stabilizaciju tržišta.

Njegova je vlada odmah devalvirala peso za 50 posto, prestala tiskati novac i usporila inflaciju, prvi put ostvarila primarni fiskalni suficit i smanjila siromaštvo.

No, stroge mjere štednje dovele su do pada kupovne moći i vala prosvjeda, osobito u obrazovanju i zdravstvu. 

Gotovo polovina stanovništva i dalje se bori kako bi preživjela.

Prema procjenama, Argentina bi se nakon početne recesije mogla vratiti na rast BDP-a od 4 do 5 i po posto, dok bi se inflacija do kraja 2025. mogla spustiti te iznositi od 30 do 40 posto. 

No, unatoč prvim znakovima stabilizacije, najveći izazov ostaje - politička održivost reformi i socijalni pritisak koji ih prati.

Kakva je sada situacija u nekada snažnoj ekonomiji, i poljoprivrednoj velesili, koja već desetljećima prolazi kroz turbulentna razdoblja?  O tome je u emisiji "Agenda:Svijet" govorio ravnatelj Nacionalnog instituta za poljoprivrednu tehnologiju u Buenos Airesu, najviše rangirani potomak hrvatskih iseljenika u tamošnjoj administraciji, Nicolas Bronzovich.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: