Slijedi li obračun sa svim neprijateljima SAD-a?

U Agendi: Svijet stručnjak za povijest SAD-a i hladnog rata Tvrtko Jakovina analizirao je kako je došlo do otmice predsjednika koju je izvela američka vojska, slijede li obračuni s neprijateljima SAD-a te je li uopće sporan status Grenlanda? 

U vrijeme hladnog rata intervencije Sjedinjenih Država u zemljama Latinske Amerike nisu bile iznimka, no one sežu puno dalje u prošlost.

- Venezuela je i koncem 19. stoljeća bila zemlja na kojoj su Sjedinjene Države doradile svoju izvornu Monroeovu doktrinu, koja je prevenirala upletanje bilo koje europske zemlje u poslove zapadne hemisfere. Venezuela je 1902. bila blokirana od francuskih, britanskih i talijanskih brodova, koji su uzaludno pokušavali naplatiti dug venezuelske države. SAD se tada nametao kao država koja će, ako treba, dovesti u red financije pojedinih latinoameričkih država, no nije dopustio nikome iz Europe da se upleće u poslove zapadne hemisfere, objasnio je povjesničar Tvrtko Jakovina složenost geopolitičkih odnosa.

Gledajući još dalje u prošlost, u vrijeme nastanka Venezuele kao države, venezuelska vlast predala je SAD-u da se za nju proba izboriti oko granica koje oni smatraju poštenim te da se za nju zauzme u sporovima oko razgraničenja između Gijane, tada britanske kolonije i Venezuele, podsjetio je.

Vraćanje Monroeove doktrine

Kada je peti američki predsjednik James Monroe 1823. formulirao svoju doktrinu, ona je više bila najava želje da SAD igra zaštitničku ulogu u zapadnoj hemisferi. Označavala je izolacionističku vanjskopolitičku doktrinu i politiku SAD-a, no tako se počela nazivati tek 20-ak godina poslije.

- Doktrina je bila napuštana, s ciljem gradnje partnerskih odnosa SAD-a i zemalja Latinske Amerike, a službeno ju je odbacio državni tajnik John Kerry u administraciji predsjednika Baracka Obame. U administraciji predsjednika Donalda Trumpa vraćena je i dograđena, objasnio je Jakovina.

Venezuela je sredinom 20. stoljeća bila ekonomski iznimno uspješna zemlja. Nacionalizacijom naftnih polja došlo je do preokreta, a tijekom mandata Huga Cháveza došlo je do daljnje kontrole nad rudnim bogatstvima države.

- U Latinskoj Americi mnoge lijeve ideje postoje u različitim zemljama, jedna od takvih formirala je Huga Chaveza, koji je početkom 1990-ih iz vojne uniforme postao političar. Dolaskom predsjednika Nicolasa Madura nastupili su drugačiji odnosi, iritirao je mnoge sa svojom retorikom. Njegova uloga bila je izvan latinoameričkog prostora, no bolest je koincidirala s padom cijena nafte i posljedičnom krizom u koju je Venezuela ušla te nastojanjima da se taj režim makne s političke scene, navodi Jakovina.

Kuba simbolički važna

Nakon akcije SAD-a u Venezueli nameće se pitanje, a i američki predsjednik Donald Trump je to spomenuo, da je Kuba možda sljedeća.

- Kuba je simbolički važna. Trump očito razmišlja na jedan donekle staromodniji način jer vidimo vojna osvajanja i mijenjanje vlasti na način koji smo gledali 1950-ih godina prošlog stoljeća, naglasio je Jakovina.

Kuba je zbog svog položaja strateški bitna i u sferi interesa Sjedinjenih Država.

- Za američkog državnog tajnika Marca Rubia, koji je potomak članova kubanske zajednice i predsjednika Trumpa to bi mogao biti jedan od ciljeva, međutim Trump je nabrojao mnogo ciljeva, među njima i Iran, kaže Jakovina.

Rekao je da iranski režim mora pasti iznutra.

- Iran neće neke od svojih "problema" za regiju riješiti samo promjenom vlasti, upozorio je, no ne smatra da će do te promjene doći američkom intervencijom.

Pitanje Grenlanda

Američki predsjednik Trump već je nekoliko puta rekao da želi preuzeti Grenland.

- Od 1721., kada je nastao Nuuk, Grenland je dio Kraljevine Danske, u koji je Danska uložila mnogo i ulaže i danas, rekao je Jakovina i iznio podatak da od tamošnjih 75.000 stanovnika, prema procjenama, samo osam posto želi biti dijelom Sjedinjenih Država.