Hrvatski eurozastupnici: Pronaći načine da energetska kriza što manje pogodi građane

Hrvatski europarlamentarci poručili su da treba naći načine da se energetska kriza što manje negativno odrazi na životni standard građana suočenih s velikim rastom cijena energenata koje će i dalje ići prema gore, s obzirom na rusku invaziju Ukrajine i pitanje embarga na rusku naftu i plin.

Hrvatski zastupnik iz redova liberala Valter Flego rekao je da se boji da je ovo što sada vidimo samo početak rasta cijena te da će vlade morati snižavati sva "porezna i neporezna opterećenja na energiju" s obzirom na to da cijene neće padati, navodeći "različite trošarine, PDV, marže".

- Ako se sve to skupa ne dogodi...strah me da je to tek početak rasta cijena energije, izjavio je Flego, član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE).

Flego je plin nazvao "tranzicijskim" energentom u fazi prijelaza prema obnovljivim izvorima energije.

- Ako se želimo odmaknuti od tog tranzicijskog goriva, a vidimo da nas netko njime ucjenjuje, treba se vratiti onome za što smo mislili da je prošlost, a to je nuklearna energija, kao i plin iz bilo kojeg izvora ili lokacije, dodao je.

- Uz daljnju inflaciju i rast cijena energenata, ukoliko rat bude trajao, očekuje nas preraspoređivanje proračuna i prilagođavanje trenutnoj situaciji, rekao je za Flego, dodajući da državni proračun, odnosno proračun Europske komisije, nije "vreća bez dna" i kako će trebati preraspodjele.

Europski parlament jučer je raspravljao o rastu cijena energija, istoga dana kada je SAD objavio da uvodi embargo na uvoz ruske nafte i plina, dok je Velika Britanija rekla kako će postupno ukidati uvoz ruskih energenata do kraja 2022. Time su Washington i London dodatno pojačali pritisak na Moskvu u znak odmazde za invaziju Ukrajine koja je počela 24. veljače. Europa je ostala suzdržana po pitanju embarga s obzirom na veliku ovisnost o ruskoj nafti i plinu. Rusija osigurava 40 posto europskih potreba za plinom i 30 posto za naftom. Njemačka je jasno poručila da bi embargom na ruske energente u toj zemlji nastao "kaos".

Način ublažavanja energetske krize i postizanja energentske neovisnosti Ladislav Ilčić, zastupnik konzervativaca i također član ITRE-a, vidi u ulaganju u energetsku obnovu kuća, odnosno ulaganju u kućanstva, za koje je rekao da troše preko 40 posto električne energije.

- Dobili biste energetsku neovisnost cijele države jer bi se užasno smanjila potrošnja električne energije i svakoj bi se obitelji omogućio pristojan dom, kazao je Ilčić.

Europarlamentarci su se u raspravi u utorak složili da Europa više ne bi smjela ovisiti o ruskom plinu. Sunčana Glavak, hrvatska zastupnica pučana, poručila je tom prigodom da Europska unija mora postati relevantni akter na globalnoj energetskoj sceni ako želi imati veći utjecaj na cijene energije.

- Moramo diversificirati nabavu energenata, povećati energetsku učinkovitost, dovršiti tranziciju prema čistim izvorima energije i proširiti kapacitet skladištenja i naravno, uvesti zajednički sustav nabave energenata, dodala je Glavak.

Romana Jerković, zastupnica iz redova socijalista i također članica ITRE, poručila je da nas ovisnost o fosilnim gorivima, koju je energetska kriza razotkrila, čine "izuzetno ranjivima i podložnim vanjskim utjecajima i pritiscima" i da se tome mora stati na kraj.

- Ovaj rekordni porast cijena energije će se svakako negativno odraziti na kućanstva i dodatno opteretiti već ionako znatno narušen životni standard građana, rekla je Jerković i podsjetila da se građani s visokim cijenama suočavaju još otprije.

Mislav Kolakušić, nezavisni zastupnik iz Hrvatske, rekao je da cijene energenata rijetko kada odgovaraju njihovoj proizvodnoj cijeni i cijeni njihove distribucije.

- Mi smo imali gotovo iste cijene benzina i dizela kada je nafta bila 120 dolara po barelu i kada je bila 40 dolara po barelu. Ratovi donose ogromnu zaradu nekoj od grupacija u naftnoj industriji, dodao je Kolakušić.