EU ministri - dogovor o uredbi za hitno rješavanje pitanja skupih energenata

Europska komisija pregovara s pouzdanim dobavljačima o snižavanju cijene plina koji se dostavlja plinovodima. Ako to ne urodi plodom, moguće je ograničavanje njegove veleprodajne cijene. Ide se i u smjeru smanjenja potražnje za električnom energijom, također kako bi se snizila cijena za potrošače.

U Bruxellesu su se sastali ministri energetike članica EU-a, među kojima je bio i ministar Davor Filipović. Postigli su politički dogovor o prijedlogu Uredbe o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije.

Odgovarajući na pitanje hoće li se građani ove zime smrzavati, novinar Tihomir Vinković javljajući se iz Bruxellesa za HTV kazao je da ima pokušaja odgovora.

- Od pouzdanih dobavljača spominju se najviše Azerbajdžan, Alžir i Norveška koja je postala najveći dobavljač prirodnog plina koji se dostavlja plinovodima u EU. S druge strane tu su ukapljeni plin koji dolazi najviše iz SAD-a i smatra se da se s tim pouzdanim dobavljačima može dogovoriti kako osigurati opskrbu, kazao je. 

- Drugo pitanje je, naravno, štednja. Štednja u vrijeme najveće potrošnje. Trebala bi se potrošnja smanjiti za 5 posto kako bi se osigurala dovoljna električna energija za sva kućanstva i gospodarstva EU-a. No naravno, postavlja se i pitanje cijene toga plina koji se dobavlja i nije postignut dogovor o jednoj od najvažnijih točaka - a to je prijedlog 15 zemalja od 27 članica EU-a da se ograniči njegova cijena, dakle da se najviša cijena za plin koji se uvozi u EU odredi, izjavio je Tihomir Vinković.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović kazao je:

- Sve ove mjere koje smo donijeli su dobre mjere i pomažu. Međutim one ne rješavaju dugoročno problem u ovoj krizi. Rješenje problema je ograničenje veleprodajne cijene plina, neovisno o tome odakle taj plin dolazi. Prema tome, tako se može pomoći svim europskim građanima i europskoj ekonomiji. Uz to, važno je uspostaviti zajedničku platformu za nabavu plina, kazao je Filipović.

Kako su izvijestili iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, prijedlog EU ministara uključuje mjere za smanjenje potražnje električne energije tijekom vršnih sati kako bi se smanjile cijene električne energije za potrošače, zatim mjere za prikupljanje viška prihoda od inframarginalnih proizvođača električne energije te solidarnog doprinosa iz viška dobiti sektora fosilnih goriva, koji će se koristiti za ublažavanje utjecaja visokih cijena na krajnje kupce i dodatno zaštititi kupce električne energije.

- Hrvatska je podržala tu uredbu i spremna je intenzivno raditi s europskim kolegama na osiguravanju čiste, sigurne i pristupačne energije za sve građane Europske unije, naglasio je ministar Filipović na sastanku.

Također je istaknuo kako Hrvatska smatra da mjere za smanjenje potrošnje trebaju biti na dobrovoljnoj osnovi, no i kako se mogućnost reguliranja cijena i potpore trebaju proširiti na sve sudionike na tržištu, odnosno na sve potrošače, uključujući i sva poduzeća, s obzirom na to da utjecaj visokih cijena pogađa sve tržišne sudionike.

EU ministri su razmijenili mišljenja o daljnjim opcijama za ublažavanje visokih cijena plina. Filipović je u tom kontekstu istaknuo kako Hrvatska smatra da je ograničenje cijene za sve veleprodajne transakcije prirodnog plina jedina mjera koja će pomoći svakoj državi članici, ali i Europskoj uniji, navodi se u priopćenju.

Hrvatska ujedno podržava intenziviranje zajedničkih aktivnosti u svrhu smanjenja korištenja plina i rješavanja trenutne krizne situacije prouzrokovane visokim cijenama, poput zajedničke nabave plina na EU razini, ali i zamjenu plina kao energenta u vidu prelaska na obnovljive izvore energije i energetski učinkovitijih rješenja.

Na kraju sastanka, Danska je izvijestila EU ministre o nedavnim curenjima plina u plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 u blizini otoka Bornholm u Danskoj, zaključuje se u priopćenju Ministarstva.

Filipović: Visoke cijene plina pogađaju gospodarstvo i građane

- Hrvatska u potpunosti podržava ograničenje veleprodajnih cijena plina, bez obzira na to odakle su kupuje, kako bi se pomoglo građanima da prođu kroz ovo teško razdoblje, izjavio je u hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Dodao je da visoke cijene plina nisu rezultat troškova proizvodnje nego špekulacija.

- Te visoke cijene plina teško pogađaju gospodarstvo i građane. Moramo ograničiti cijene plina kako bismo pomogli građanima da prebrode ovo teško razdoblje, rekao je Filipović.

Komisija nije sklona uvođenju ograničenja cijena za uvoz plina

Hrvatska je jedna od 15 država članica koje su ovoga tjedan u pismu povjerenici za energiju Kadri Simson zatražili da EU donese odluku o ograničenju cijena plina.

Osim Hrvatske, pismo su potpisali Belgija, Bugarska, Francuska, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.

Komisija nije sklona uvođenju ograničenja cijena za uvoz plina, bez obzira na to odakle dolazi, a takvo stajalište ima i Njemačka.

Umjesto konkretnog prijedloga u tom smjeru, Komisija je uoči sastanka pripremila tzv. non-paper, koji treba poslužiti kao podloga za raspravu na ministarskom sastanku.

Iz tog dokumenta proizlazi da je Komisija za uvođenje ograničenja cijene samo za plin koji se uvozi iz Rusije. Ona predlaže da se u pregovorima s pouzdanim partnerima, poput Norveške, pokušaju sniziti cijene, a ako to ne urodi plodom, moguće je ograničenje cijena. Komisija također podržava ograničenje cijene plina koji se upotrebljava za proizvodnju električne energije.

Zagovornici uvođenja ograničenja cijena za sav uvozni plin ističu da takvo ograničenje samo za ruski plin ne bi potrošačima smanjilo račune za energiju budući da je dosad već drastično pao uvoz iz Rusije.

Prošle je godine 40 posto potrošenog plina u EU-u uvezeno iz Rusije, a sada samo oko 9 posto. Ruski udio velikim je dijelom zamijenjen uvozom ukapljenog plina iz SAD-a, Alžira i Norveške.

Komisija smatra da bi uvođenje ograničenja cijena za ruski plin smanjilo njezine mogućnosti da manipulira tržištem te da su zanemarive mogućnosti Rusije da preusmjeri prodaju svoga prirodnog plina prema drugim tržištima, ako se odluči na to kao odmazdu u slučaju da EU uvede ograničenje.