Sve su učestaliji upadi dronova na teritorij zemalja članica NATO-a na istoku i sjeveru Europe. Baltičke zemlje govore da je riječ o provokacijama, ruskom kartografiranju NATO-ova prostora ili zalutalim dronovima, koji aktiviraju obranu i civilnu zaštitu. I Njemačka je odlučila ojačati svoju civilnu zaštitu.
Nabavlja se nova oprema i radi sve kako bi građani što prije mogli doći u skloništa, a procijenili su i da stara skloništa nisu dovoljna.
Rat u Ukrajini pokazao je koliko su se promijenili suvremeni sukobi i sigurnosne prijetnje. Dok se na bojišnici sve više koriste dronovi i napredne tehnologije, europske države paralelno jačaju obranu od hibridnih prijetnji i mogućih kriznih situacija.
- Ovo je oružje od devet kilograma, nosi termobarički eksploziv. Izaziva udarni val i ekstremne temperature, a posljedica je razaranje šireg područja, rekao je pripadnik ukrajinske postrojbe za upravljanje dronovima poznat pod pozivnim znakom "Sambist".
Ukrajina danas proizvodi oko četiri milijuna dronova godišnje, dijelom i u suradnji s Njemačkom. Istodobno, europske zemlje suočavaju se sa sve sofisticiranijim oblicima špijunaže i kibernetičkih napada.
- Rusija je kod nas u fokusu, to je objektivno tako, jer vidimo da se od početka napada na Ukrajinu aktivnosti iz ruskog prostora znatno povećavaju, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt.
Prema njegovim riječima, osim ruskih, njemačku infrastrukturu, državna tijela i važne tvrtke ciljaju i kineski hakeri te skupine iz drugih zemalja.
Njemačka zato povećava ulaganja u sigurnost, a civilnu zaštitu promatra kao sastavni dio obrambenog sustava.
- Vojne sukobe i hibridne ugroze ne promatramo izolirano. Imamo cjelovitu integriranu strategiju sigurnosti koja uključuje vojne sposobnosti, tehnološke inovacije u obrani, povećanje oružanih snaga, ali i jačanje ukupne otpornosti društva, rekla je stručnjakinja za obranu i sigurnost Andrea Rotter.
Njemačka vlada širi mrežu sirena za uzbunjivanje, nabavlja tisuću specijalnih vozila, 100 tisuća poljskih kreveta i zaštitnu opremu te povećava obvezne zalihe hrane. U sljedeće tri godine za civilnu zaštitu planira izdvojiti 10 milijardi eura, dok će za obranu i naoružanje biti osigurano oko 100 milijardi eura.
- To prije svega vrijedi za dronove svih vrsta, ali ne samo za njih. Od nas se traži da budemo u vrhu tehnološkog razvoja i da to što prije uvedemo u postrojbe, rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius.
Istodobno, u Bavarskoj se provjerava stanje tunela, postaja podzemne željeznice i garaža koje bi u slučaju potrebe mogle služiti kao skloništa. Berlin je zaključio da postojeći kapaciteti nisu dovoljni pa građane potiče na veću razinu samozaštite, dok će lokacije javnih skloništa biti dostupne putem aplikacije NINA, koja bi u kriznim situacijama građane usmjeravala prema najbližim sigurnim lokacijama.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!