Njemačka traži izlaz iz krize: Merz pod pritiskom zbog reformi i skupih energenata

S velikim se zanimanjem diljem svijeta prati što se događa s njemačkim gospodarstvom. Iako se indeks poslovne klime malo poboljšao u odnosu na travanj, još nema brzog oporavka najjačeg europskoga gospodarstva. Četvrtini njemačkih poduzeća koja izvoze izvan Europe konkurentnost pada, a najteže je automobilskoj industriji. Minhenski Ifo institut savjetuje hitne reforme.

Nedavno na kongresu Saveza sindikata - zviždanje kancelaru dok je branio reforme. Znak je da nije dobro stanje u gospodarstvu, mnogi radnici su ljutiti, a poduzeća javljaju o gubicima.

- Izazovi su tako veliki jer smo jako dugo odbacivali probleme, koje sada moramo riješiti. Jednostavno, propustili smo modernizirati svoju zemlju, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.

Još prije ljeta ide veliki paket reformi - bit će borbe oko mirovina, poreza, tržišta rada i birokracije. U gospodarstvu nema brzog oporavka, a klima je loša ne samo kod radnika. I među poslodavcima - tmurna je godina.

- Sukob u Iranu važan je dio koji proizvodi veliku nesigurnost - ona pogađa mnoge segmente njemačkog gospodarstva. To je jedan od glavnih razloga. Mnogo toga vezano je i uz brige oko inflacije. A i politika ne komunicira dovoljno jasno, tu su mogli učiniti mnogo više, objasnio je dr. Klaus Wohlrabe, voditelj anketa i prognoza Ifo instituta.

Prosvjed zelenih aktivista pred kancelarovim uredom u Berlinu protiv novog zakona o grijanju. Vlada više ne traži oštro uvođenje grijanja iz obnovljivih izvora. Popušta pritisak na građane. Ipak, Merzovim radom zadovoljno je tek nešto manje od 15 posto birača. U anketama Merz stoji najlošije od svih kancelara. Sada poziva sindikate i poslodavce da zajedno podupru reforme.

- Nije to neka moja zlonamjernost ili pakost savezne vlade. Moje dame i gospodo, to je demografija i matematika, poručio je Merz.

Matematika za financiranje mirovina. Neodrživo je da dvije zaposlene osobe financiraju jednog umirovljenika, kaže kancelar i dodaje: Njemačka mora skupiti snage.

Izvoznika Njemačku pogodile su američke carine. U sedmoj godini stagnacije gospodarstva vlada je poticala rast državnim izdacima i krenulo je, ali došao je napad na Iran i skuplja energija.

Mjerenjem poslovne klime na tisućama mjesta u državi, Ifo institut dobio je još jednu potvrdu koliko energetska kriza negativno utječe na poduzeća i investitore u Njemačkoj.

"Vijeće mudraca" prepolovilo prognozu rasta njemačkog gospodarstva u 2026.

Skupina ekonomskih savjetnika njemačke vlade gotovo je prepolovila prognozu rasta gospodarstva za 2026. godinu, navodeći kao glavni razlog visoke cijene energije zbog rata u Iranu.

Najveće europsko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 0,5 posto, pokazuje proljetna prognoza peteročlane skupine vladinih ekonomskih savjetnika.

U studenome lani bili su prognozirali da će aktivnost u 2026. godini porasti za 0,9 posto.

"Petero mudraca", kako ih u Njemačkoj nazivaju, uskladilo je time svoju prognozu za ovu godinu s onom vlade u Berlinu, koja je skromnija predviđanja obrazložila poskupljenjem energije zbog rata u Iranu.

Krajem veljače SAD i Izrael napali su Iran koji je odgovorio preuzimanjem kontrole nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi "prijateljskih zemalja" prolaze pak kroz Hormuz u koordinaciji s iranskom vojskom.

SAD je pak sredinom travnja uveo pomorsku blokadu Irana, nezadovoljan pregovorima.

Blokada tranzita kroz Hormuz podignula je cijene energije diljem svijeta jer kroz Hormuz prolazi petina svjetske nafte i goriva, ali i ukapljenog prirodnog plina.

Uz energente, zemlje uz Perzijski zaljev isporučuju na svjetska tržišta i znatne količine gnojiva koje je također poskupjelo.

Njemačka će vjerojatno zbog oštrog rasta cijena nafte bilježiti lošiji omjer cijena izvoza i cijena uvoza, napominju vladini saveznici. Uvoz će poskupjeti više od izvoza, upozoravaju, a to će smanjiti kupovnu moć prihoda tvrtki jer će izvozom u manjoj mjeri moći pokriti uvoz.

Rastući troškovi fosilnih goriva i poluproizvoda povećali su troškove proizvodnje, objašnjavaju, produbljujući time pad industrijske proizvodnje, uz smanjena privatna ulaganja.

Skuplji energenti podignut će i cijene izvoza, što će pak oslabiti konkurentnost njemačkih tvrtki na međunarodnim tržištima, i to u uvjetima usporavanja svjetskog gospodarstva.

Rast bi u ovoj godini mogao biti i slabiji ako rat u Iranu potraje i ako njegove posljedice budu još teže nego što se trenutačno očekuje, naglašavaju.

U 2027. godini gospodarska aktivnost trebala bi po njihovoj procjeni porasti za 0,8 posto, potaknuta milijardama eura koje je država namijenila modernizaciji infrastrukture.

Inflacija bi po njihovim izračunima trebala u ovoj godini dosegnuti u prosjeku tri posto i tek neznatno oslabjeti u 2027., na 2,8 posto.