Migracije su jedna od najvažnijih tema uoči europskih izbora

21.05.2024.

19:28

Autor: Eugen Husak/A.D./Dnevnik/HRT

Migracije su u svim zemljama Unije jedna od najvažnijih tema uoči europskih izbora. I u Hrvatskoj, naravno, svi kandidati imaju svoja razmišljanja kako se nositi s pritiskom ilegalnih migranata te kako zaštititi hrvatsku, ali i vanjsku granicu Europske unije.

Rijeke migranata i prošle su se godine slijevale na europske granice. Samo preko Hrvatske ilegalno je u Europsku uniju ušlo 40% više ljudi nego godinu prije. U HDZ-u nemaju ni najmanju dilemu da će se takav pritisak nastaviti pa je, poručuju, zaštita granice prioritet. Taj će posao i dalje obavljati policija, dok je njihova zadaća s pomoću europskih fondova još bolje je opremiti.


- Mi smo na razini EU uspjeli doći do jednog povijesnog dogovora, paketa 5 uredbi koje imaju za cilj vratiti snažniju kontrolu Europe i na kraju krajeva dovesti do toga da nitko hrvatsku, a ni europsku granicu ne shvaća olako, ističe Karlo Ressler, kandidat HDZ-a.


U Mostu smatraju da europski sporazum o azilu i migracijama nije dobar jer ga Hrvatska ne može ispuniti. Za prihvat migranata nemamo dovoljno kapaciteta, a ni novca da nekom drugom platimo da ih smjesti.


- I prvi smo iznijeli taj jasan stav slanje vojske na granicu koja bi pomogla policiji koja radi odličan posao, ali s druge strane na tim žarišnim točkama uz samu granicu bi trebala bit vojska, ali ne samo na granici nego i na punktovima unutar teritorija prema Slunju i prema Karlovcu kako bi se presreli svi ti migranti odnosno krijumčari, kazao je Zvonimir Troskot, kandidat Mosta, Hrvatskih suverenista, HSP-a.


Kandidati stranke Možemo! protive se žici i vojsci na granicama. Smatraju da represija ne demotivira ljude da dolaze, nego suprotno - samo pomaže bogaćenju krijumčara. Stoga se oni zauzimaju za definiranje legalnih ulazaka putem (instituta) radne dozvole. 


- Taj priljev ne smije biti bezglavi kao što je sada, samo u rukama poslodavaca. Dakle ne smije se rušit cijena rada, ne smiju se rušiti radnička prava nego kroz adekvatno plaćene poslove, kroz moguće kvote treba regulirati kako ljudi ulaze. Oni također mogu ulaziti putem stipendija i putem instituta spajanja obitelji, govori Gordan Bosanac, kandidat Možemo!


U SDP-u upozoravaju da je Slovenija lani evidentirala više od 60.000 ilegalnih migranata koji su prošli kroz Hrvatsku. Podsjećaju da je njihova vlada još 2013. udvostručila broj graničnih policajaca, a nije im jasno zašto se ne aktivira policijska pričuva. Slanje vojske na granicu za SDP nije rješenje.  


- To uopće nije rješenje. To znači vojska ima svoju ulogu a to je između ostaloga da puca. Ako smatramo da je rješenje da se puca na one koji traže azil i međunarodnu pomoć. Po meni to neće riješiti stvar, smatra Ranko Ostojić, kandidat SDP-a, DO i SIP-a, Centra, HSS-a, GLAS-a.


U liberalnoj koaliciji nisu za vojsku na granicama. Ističu da nedavno izglasan europski pakt o azilu i migracijama nije slučajnost jer je u ovakvoj situaciji čuvanje vanjske europske granice itekako važno. 


- I ne treba bježati od Frontexa, ne treba bježati od pomoći kako bi jače čuvali vanjske granice, kako bi rekli tko kada i koliko može ući u Europu, naravno poštujući humana i humanitarna načela. Cilj je osloboditi unutarnje granice Unije kako bi Schengen zaživio, a vani ipak kako bi čuvali svoju Europu, govori Valter Flego, kandidat koalicije predvođene IDS-om.


U Domovinskom pokretu poručuju da Europa ne smije biti kontinent koji rješava sve svjetske probleme, a koncept multikulturalnosti je, kažu, propao. Smatraju da svaka zemlja za sebe treba odlučivati koga želi ili ne želi primiti, a ne da joj to naređuju briselski birokrati. 


- Protiv sam nametnute solidarnosti. Ne postoji solidarnost koja je prisiljena. Dakle države članice moraju same odrediti tko i koliko žele ljudi da uđu izvana, a ne na centralnoj lokaciji u ime svih nas u Briselu, rekao je Stephen Nikola Bartulica, kandidat Domovinskog pokreta.


A tko će nas u Briselu i s kojim stajalištima zastupati - odlučit će birači u nedjelju, 9. lipnja. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora