Pakt o migracijama izazvao podjele unutar Europske unije

Prošlo je gotovo desetljeće otkako su na polju u selu Kato Tritos na grčkom otoku Lezbosu pokopana prva tijela poginulih koji su pokušali doći u Europu. Niski humci, mnogi bez imena i bilo kakva datuma, tijekom godina nestali su ispod trave i korova.

Skupina volontera radila je mjesecima kako bi zapušteno polje pretvorila u groblje.

- Dirnuta sam spoznajom koliko je tragično umrijeti u dalekoj zemlji, daleko od doma. Svi smo mi ljudi i uz sve naše različitosti trebamo znati da naša ljudskost mora prevladati i da moramo biti uz drugog čovjeka kada je u potrebi, rekla je Fabioal Velasquez, direktorica nevladine organizacije iz Čilea.

Lezbos je 2015. bio na prvoj crti europske izbjegličke krize. Tisuće ljudi, uglavnom Sirijaca u bijegu od građanskog rata, svakoga dana iskrcavalo se na njegove obale. Bile su prepune svijetlonarančastih prsluka za spašavanje. Lezbos je i danas jedan od glavnih ulaza u Europu.

Iako je udaljen manje od 4 i pol kilometra od turske obale, tijekom opasnog puta u prenatrpanim čamcima stotine su se utopile.

Godine 2015. Europa se teško nosila s masovnim priljevom migranata koji je uvelike destabilizirao suradnju između država članica.

Devet godina poslije, nakon intenzivnih i teških pregovora, čelnici 27 država uspjeli su usuglasiti pakt o migracijama i azilu koji će stupiti na snagu za dvije godine. Kontrola dolazaka migranata u Uniju bit će stroža, pri raspodjeli izbjeglica solidarnost će biti obvezna ...

- Moramo udružiti snage u borbi protiv krijumčara i trgovaca ljudima koji dovode ilegalne migrante. Mi, Europljani, odlučujemo tko dolazi u Europu i pod kojim okolnostima, moramo se boriti protiv organiziranog kriminala, ustvrdila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Među državama ostale su duboke podjele. Poljska i Mađarska nisu dale potporu paktu, Češka i Slovačka bile su suzdržane.

- Bili smo u manjini, ali poljska vlada glasala je protiv migracijskog pakta. Poljska zbog njega neće primati migrante, primila ih je već stotine tisuća zbog rusko-ukrajinskog rata. Europska unija neće nam nametati nikakve migrantske kvote, poručio je Donald Tusk, poljski premijer.

- Mađarska neće provoditi mjere predviđene paktom. Kada je riječ o nekim pitanjima, Bruxelles je nepopustljiv. Potrebne su promjene. 9. lipnja Mađari će imati priliku poručiti što misle o migracijama. Kad budu glasali, neka razmisle o tome žele li živjeti u zemlji preplavljenoj migrantima ili se tomu žele usprotiviti, istaknuo je Mihaly Varga, mađarski ministar financija.

Lani je oko 3 i pol milijuna migranata legalno stiglo u Europu. Ali Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, Frontex, zabilježila je najveći porast ilegalnih ulazaka u Europsku uniju od 2016. i vrhunca migrantskog vala. Oko milijun ljudi stiglo je ilegalno. Najbrojniji su bili Sirijci, zatim državljani Gvineje i Afganistana.

Na uglavnom dobro čuvanim vanjskim granicama Unije zaustavljeno je oko 300 tisuća ljudi. Zbog velikog broja ilegalnih ulazaka sve više zemalja uvodi kontrole na granicama unutar šengenskog prostora. Njemačka je za većinu glavno odredište. Zatim Francuska, Austrija, Nizozemska i Velika Britanija...

Migrantima kojima je namjera prijeći La Manche krijumčari nude svoje usluge čim stignu do francuske obale. Prošle godine prevezli su gotovo 30 tisuća ljudi, a mjesto na brodu može stajati do 3 tisuće eura.

- Kada dođeš u kamp, ​informacije ti daju oni koji su već ovdje. Kažu ti tko je dobar, koje su cijene i onda moraš odlučiti. Ne znam njihov jezik, miješaju engleski i arapski, ali razumijemo jedni druge jer uputa je jednostavna - daj mi novac, kaže migrant iz Eritreje.

- Imamo posla s organiziranim kriminalom, sa sustavom koji ima radni proces. Prilagođavaju se svemu, policijskom poslu, našim metodama istrage, opremi... Na početku su kupovali rabljene brodove, ali sada su to veća plovila, rekao je Guirec le Bras, javni tužitelj, Boulogne-sur-Mer, Francuska.

Najaktivnija migracijska ruta u Europskoj uniji je srednjomediteranska.

Europska unija nastoji obuzdati protok migranata preko Sredozemnog mora i zapadne Afrike uporabom svoje financijske moći. Libanonu, primjerice, daje milijardu eura kako bi se zaustavio protok tražitelja azila i migranata koji preko te zemlje dolaze do Italije i Cipra.

- Trenutačna situacija nije održiva za Libanon, za Cipar ni za Europsku uniju. Godinama je tako, ali razvoj događaja, posebice u posljednjih nekoliko mjeseci, prisiljava nas da tražimo brza rješenja, poručio je Nikos Christodoulides, ciparski predsjednik.

U Libanonu, koji još od 2019. trpi socijalnu, gospodarsku i političku krizu, nalazi se oko 785 tisuća registriranih izbjeglica iz Sirije i još stotine tisuća neregistriranih. To je najveća populacija izbjeglica po glavi stanovnika u svijetu.

- Tko god daje novac Libanonu, mora provjeriti kamo ta pomoć ide. Ona treba biti uvjetovana reformama na području ljudskih prava. Ako međunarodna zajednica može Libanonu dati novac, to ne smije biti bjanko-ček, naglsio je Mohammed Sablouh, libanonski odvjetnik za ljudska prava.

Europska komisija tvrdi da je u tranzitnim zemljama prijeko potrebna stabilnost jer to će pomoći u zaštiti granica bloka od nekontroliranog priljeva migranata. Kritičari govore o licemjerju Europe jer u ime potencijalne, neizvjesne stabilnosti spremna je surađivati s režimima koje je donedavno oštro kritizirala.

Božinović o migracijama: Vruća tema, ali u Hrvatskoj ipak nešto manje vruća

Problem oko migranata komentirao je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

- EU je napravila veliki iskorak u posljednje vrijeme. Kao što znate u svibnju ove godine je donesen pakt o migracijama i azilu, jedan dogovor na razini svih država članica koji bi trebao značiti jednu promjenu. Prije svega kad govorimo o vojenskim granicama, što je bitno za nas, a to znači brža procedura i mogućnost da se one za koje već u startu vidimo da neće ispuniti uvjete za međunarodnu zaštitu na području EU, zapravo se vrati tamo odakle su i došli, rekao je Božinović.

- Ovo je vruća tema, međutim ja bih kazao da u Hrvatskoj ipak nešto manje vruća nego što je u ostalim državama članicama EU zbog toga što mi kao vlada praktički osam godina provodimo jednu politiku u kojoj ne samo da nismo puno morali mijenjati u praksi na terenu već i u komunikacijskom smislu. Kad pogledate i našu lijevu scenu i našu desnu scenu, svi su oni evoluirali, tako da danas možemo govoriti o tome da se trebaju štititi vanjske granice, dodao je.

Mario Radić iz Domovinskog pokreta govorio je o migracijama koje su bile ključno pitanje u kampanji.

- Trebamo razdvojiti migracije na dva dijela - na nekontrolirani ulazak, to su migracije preko zelene granice i tu se može napraviti par iskoraka i mi ćemo gledati napraviti te iskorake. Puno veće migracije su dovođenje ljudi. Dovodimo ljude po jednom najliberalnijem zakonu bez ikakvih kvota. Kad taj čovjek dođe, mi ne znamo koliko ih živi negdje, kako se integriraju i na koji način rade. Ne vidim nikakav plan integracije tih ljudi u hrvatsko društvo. Mi ćemo dati sve od sebe da te ljude integriramo. Ljudi iz tih agencija trebat će dati tome doprinos. Napravit ćemo fond solidarnosti, rekao je.