Potaknuta Trumpovim zaokretom, Europa raspravlja o vojnom roku

Zabrinute zbog mogućeg američkog povlačenja s kontinenta i trogodišnjeg rata Moskve protiv Ukrajine, europske zemlje raspravljaju o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka kako bi pojačale svoju obranu suočene s ruskom agresijom. 

Invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu 2022. je Europu zatekla nespremnu, a zabrinutost glede snage NATO-a je dodatno povećana nakon što je američki predsjednik Donald Trump napravio zaokret u transatlantskom sporazumu, kazavši da se Europa mora sama pobrinuti za vlastitu sigurnost.

Vojni analitičari i europske vlade se slažu da je prijetnja od ruske agresije stvarna i to u većoj mjeri nego prije tri godine.

- Ruska vojska je danas veća i bolja nego 24. veljače 2022. Rusi imaju neprijateljske namjere prema baltičkim zemljama i istočnom krilu Europske unije, kazao je Alexandr Burilkov, istraživač na politološkom institutu sveučilišta u Heidelbergu.

Prema istraživanju izrađenom za think tank Bruegel i njemački institut Kiel, a u kojem je Burilkov bio suautor, Europi bi moglo trebati dodatnih 300.000 vojnika kako bi odvratila rusku agresiju i to pored 1,47 milijuna aktivnih vojnih djelatnika.

- Novačenje bi moralo igrati ulogu u tako velikim brojkama novih vojnika, kazao je.

Od Pariza do Varšave, vođe nastoje povećati izdvajanja za obranu s obzirom na prijetnje Sjedinjenih Američkih Država da će povući svoja sigurnosna jamstva za Europu.

No, mnoge zemlje, uključujući Francusku i Britaniju, imaju poteškoća s privlačenjem i zadržavanjem vojnika.

Ponovno uvođenje neke vrste vojnog roka, obveznog ili dobrovoljnog, moglo bi biti još teže.

Prema anketi YouGov, većina ljudi u Francuskoj (68 posto) i Njemačkoj (58 posto) podupire obveznu vojnu službu za mlade.

Talijani i Britanci su podijeljeni, a većina Španjolaca (53 posto) joj se protivi.

No, istraživanja također pokazuju da mnogi Europljani nisu spremni braniti svoje zemlje na bojištu.

- U liberalnom društvu, nametanje vojne obaveze je postalo gotovo nemoguće implementirati, kazala je Benedicte Cheron, francuska stručnjakinja koja proučava veze između društva i oružanih snaga.

- Dokle god ne postoji invazija na teritorij, prihvaćanje političke cijene za uvođenje sankcija za one koji se ne odazovu na poziv (u vojsku) čini se nezamislivim.

'Poticaji'

Nakon hladnog rata, većina europskih zemalja je ukinula obvezan vojni rok.

Svega devet zemalja, Grčka, Cipar, Austrija, Švicarska, Danska, Estonija, Finska, Norveška i Turska, ga nikada nisu suspendirale.

Litva je ponovo uvela vojnu službu 2015., godinu dana nakon što je Rusija anektirala Krim.

Švedska je to učinila 2017., a Latvija 2023.

No, s obzirom na političku i ekonomsku cijenu, većina od pet europskih članica NATO-a koje najviše izdvajaju za obranu, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Poljska, ne namjerava vojnu službu učiniti obaveznom.

No, Poljska, koja je vojni rok ukinula 2008. nedavno je najavila namjeru da od 2027. počne nuditi vojnu obuku za 100.000 civila godišnje. Program će biti dobrovoljan, no vlasti planiraju sustav "motivacija i poticaja", kazao je premijer Donald Tusk.

Vjerojatno sljedeći njemački kancelar Friedrich Merz je rekao da podržava ponovno uvođenje jednogodišnje obaveze tijekom kojeg bi mladi ljudi mogli obavljati vojnu ili civilnu službu.

U Velikoj Britaniji, posljednji ročnici su demobilizirani 1963., a vlada ne namjerava promijeniti svoju politiku.

- Ne razmatramo novačenje, no, naravno, najavili smo veliko povećanje izdvajanja za obranu, kazao je britanski ministar za međuvladine odnose Pat McFadden.

U Francuskoj, gdje je obvezna vojna služba ukinuta 2001., predsjednik Emmanuel Macron traži načine da potakne mlade ljude da se prijave.

Macron je u izjavama za novinare objavljenima u subotu rekao da Francuska više nema "logistiku" da ponovo uvede obveznu službu, no da želi "razmotriti načine da mobilizira civile" te će u narednim tjednima pružiti više pojedinosti.

Ponovno uvođenje vojnog roka "bi značilo transformaciju velikog dijela vojske u centre za obuku, kazao je francuski vojni povjesničar Michel Goya.

Talijanski ministar obrane Guido Crosetto je isključio mogućnost ponovnog uvođenja vojne službe, no podržava pričuvne snage.

'Podjela istok-zapad'

Istraživači kažu da bi se zapadnoeuropski političari trebali ugledati na nordijske i baltičke zemlje, a osobito Finsku i Švedsku.

Finska, koja dijeli dugu granicu s Rusijom i koju je Sovjetski Savez napao 1939., ima jednu od najvećih pričuvnih snaga u Europi.

- Podjela istok-zapad i dalje predstavlja problem. Malo ljudi u zapadnoj Europi je spremno boriti se, kazao je Burilkov.

Uvjeravanje Europljana da se dobrovoljno prijave će iziskivati promidžbene kampanje, rekao je.

- Također postoji veza između toga misle li ljudi da mogu pobijediti u ratu i žele li služiti, stoga bi dramatično poboljšanje europskih vojnih sposobnosti ulilo više povjerenja u njih.

Goya je rekao da su Europljani odjednom iznenađeni svojom ranjivošću.

- Tek kada se plima spusti, saznajete tko je plivao gol, kazao je.

- Američko more se povlači, a mnoge europske zemlje govore sebi da su, na koncu, malo izložene.