16:24 / 06.02.2021.

Autor: Potrošački kod/HRT/D.D.

Može li EU stati na kraj tvornički ugrađenim kvarovima?

Tvornički uzrokovani kvarovi sve češći

Tvornički uzrokovani kvarovi sve češći

Foto: Potrošački kod / HRT

EU sustavno provodi testiranja trajnosti uređaja, građani se najviše žale na trajnost mobitela, perilica za rublje, televizora i usisavača - pa su upravo ti proizvodi pod povećalom. Prema prvim rezultatima, kvar nastaje odmah nakon isteka jamstva.

Većina se uređaja pokvari u drugoj ili trećoj godini uporabe. Čak 88 posto upravljača za Nintendo Switch imalo je kvar u prve dvije godine korištenja, tvrdi to čak 25 tisuća korisnika. U Francuskoj je protiv Nintenda već pokrenuta tužba, a na razini EU 10 potrošačkih udruga zatražilo je istragu. Slično je i s Appleom koji su četiri organizacije tužile za namjerno usporavanje rada uređaja. Građani traže da ih Unija zaštiti.

U više od 40 godina Dragutin Grabrović popravio je na tisuće kućanskih uređaja. Nekada su, kaže, bili mnogo skuplji, ali trajali su i po nekoliko desetljeća.

- Sve je bilo kvalitetnije, dijelovi su bili puno, puno kvalitetniji. Međutim, za ovu današnju cijenu, kad smo postali potrošačko društvo, ne možemo ni očekivati tu kvalitetu koju smo nekada imali, kaže Grabrović, vlasnik servisa kućanskih uređaja u Osijeku.

Danas se sve češće kvare, mnogi ubrzo nakon isteka osnovnog ili produljenog jamstva.

- Nakon produljenog jamstva obično dođe do kvarova na informatičkoj, audio i video opremi. Najčešći razlozi budu funkcionalni kvarovi ili je potrebna neka nadogradnja na uređajima, kaže Tomica Križevac, voditelj Odjela akustike u trgovini elektroničkih uređaja.

- Produljeno jamstvo, odnosno općenito jamstvo nije definirano propisima. To je dobra poslovna politika određene kuće koja omogućuje potrošačima da dulje reklamiraju taj uređaj ako se pokvario, objašnjava Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača u Osijeku.

Uređaji naglo "zastare"

Istraživanje jedne francuske udruge za zaštitu potrošača pokazalo je da je većina današnjih uređaja tako dizajnirana da u određenom trenutku naglo "zastari", odnosno potpuno prestane raditi, zahtijeva neku nadogradnju ili ih treba baciti jer su zamišljeni tako da serviser ne može ni dohvatiti dio koji bi trebao zamijeniti. Zbog te tzv. planirane zastarjelosti velik broj modernih uređaja ne traje ni upola dugo kao nekadašnji uređaji.

- Nove tehnologije donose svoje, svi uređaji se mogu tvornički programirati ili su dijelovi ugrađeni u elektronske sklopove napravljeni tako da ne mogu duže izdržati od jamstvenog roka ili kojih pola godine duže, objašnjava Dragutin.

- Prije smo kupovali uređaje koji su puno dulje trajali, a sada dvije ili tri godine nakon kupovine nakon što izađu određena prava, on se kvari. Za tu vrstu kvara na uređaju, ugrađeni kvar, rekla bih da se radi o nepoštenoj poslovnoj praksi, kaže Popović Filipović.

Nepoštenu praksu teško dokazati

Dodaje da je tu nepoštenu poslovnu praksu teško dokazati. Trajnost uređaja globalni je problem. Uz Francuze i mnogi drugi bave se njome, primjerice Britanci ili Amerikanci, pa je na temelju njihovih istraživanja izrađen i pregled očekivanog trajanja pojedinih uređaja. Primjerice, televizori bi trebali trajati do 15 godina, pećnice 14, perilice rublja imaju rok trajanja od 10 godina, a mobiteli do 20 mjeseci.

- Definitivno se rok trajnosti razlikuje o vrsti robe. Bijela tehnika ima veći rok trajnosti od informatičke, audio i video opreme radi napretka tehnologije, kaže Tomica Križevac.

- Bitno je istaknuti da proizvođači često prestaju proizvoditi određene rezervne dijelove ili su rezervni dijelovi toliko skupi da se potrošač, da se potrošaču više isplati kupiti novi uređaj, dodaje  predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača.

Kupnja novih kućanskih uređaja nije samo udar na kućni proračun nego i velik problem za okoliš. Što je više popravaka, manje je onečišćenje okoliša što nam svima treba biti najvažnije.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!