Plenković i Kallas: Nastavljamo pomagati Ukrajini

12.01.2023.

Zadnja izmjena 16:20

Autor: HRT/IMS/Hina

Andrej Plenković i Kaja Kallas

Andrej Plenković i Kaja Kallas

Foto: HRT / HTV

Hrvatska i Estonija politički su podržale Ukrajinu i uputile joj ekstenzivnu vojnu pomoć nakon ruske agresije i s time će i nastaviti, rekli su u četvrtak u Talllinnu hrvatski premijer Andrej Plenković i njegova estonska kolegica Kaja Kallas.

Kao što je to učinila i Estonija, mi smo odmah pokazali političku potporu, solidarnost s ukrajinskim narodom i ukrajinskim vodstvom, ugostili izbjeglice u Hrvatskoj i dali veliku vojnu pomoć Ukrajini, što ćemo i nastaviti, rekao je Plenković na zajedničkoj konferenciji za novinare,

Glavne teme razgovora hrvatskog premijera s estonskom predsjednicom vlade bile su ruska invazija na Ukrajinu i režim sankcija, energetska kriza, uspostava suda koji bi procesuirao ratne zločine u Ukrajini, stanje na jugoistoku Europe, ali i digitalna transformacija Estonije, europskog predvodnika u digitalizaciji.

- Rat je daleko od toga da bude gotov. Ruski strateški ciljevi nisu se promijenili - da zbriše Ukrajinu i ponovno ispiše europsku sigurnosnu arhitekturu. Mi smo pojačali praktičnu i političku potporu Ukrajini kako bi se osigurala pobjeda, rekla je Kallas.

Naglasivši da se pomoć mora nastaviti, istaknula je da je Estonija već povećala izdvajanja za obranu s dva na tri posto BDP-a i da jača istočno krilo NATO-a.

- Ponovno pozivam saveznice i partnere da pogledaju u svoja skladišta i rezerve i pošalju ih Ukrajini. To je put prema miru", istaknula je premijerka.

Plenković, koji se sastao i s predsjednicima estonske države i parlamenta, rekao da se dvije zemlje potpuno slažu s različitim mehanizmima na međunarodnoj razini poput sankcija EU-a "kako bi se poslao snažan politički, ekonomski i financijski signal da je agresija neprihvatljiva".

EU je dosad usvojio devet paketa sankcija protiv Rusije od početka rata u Ukrajini.

Estonske mjere protiv Rusije

Švedska, koja trenutno predsjeda EU-om, rekla je u srijedu da je EU spreman na dugi rat u Ukrajini i da će nastaviti raditi na dodatnim sankcijama protiv Rusije.

- Učiniti zločince odgovornima također je ključno. Moramo uspostaviti poseban sud za zločine ruske agresije protiv Ukrajine, rekla je Kallas.

Europska komisija predložila je uspostavu suda za ratne zločine u Ukrajini za što traži široku međunarodnu potporu.

Estonska je premijerka naglasila da jako cijeni hrvatski doprinos na istočnom krilu NATO-a i kazala je da je važno da Ukrajina što prije postane članica NATO-a, što trenutno blokiraju Mađarska i Turska.

Estonija, koja s Rusijom dijeli 300 kilometara granice na Baltiku, potpisala je nakon ruske invazije na Ukrajinu najveći ugovor o naoružanju u svojoj povijesti - o kupnji šest američkih naprednih sustava za lansiranje raketa Himars. Isporuka prvog sustava predviđena je za 2024.

Estonski parlament u listopadu je proglasio Rusiju terorističkim režimom, a uz Latviju, Litvu i Poljsku, Tallinn je u rujnu prošle godine zabranio ulazak ruskim državljanima na svoj teritorij.

Plenković s predsjednikom estonskog parlamenta

Premijer Andrej Plenković jutros se u Tallinnu najprije sastao s predsjednikom parlamenta Jürijem Ratasom, a potom se uputio u razgledavanje estonskog E-estonia briefing centra. To je centar koji je prikaz digitalizacije Estonije, ono s čime se ova država može uvelike pohvaliti jer je gotovo 99% državnih procesa u Estoniji digitalizirano, kazala je novinarka Tamara Marković za podnevni Dnevnik javljajući se iz Tallinna. 

- Iako su geografski udaljene i Hrvatska i Estonija imaju brojne zajedničke interese. Obje su članice i EU-a i NATO-a i Inicijative triju mora, dodala je.

Premijer Andrej Plenković objavio je tvit nakon susreta s estonskim predsjednikom parlamenta, u kojem navodi da su Estonija i Hrvatska partnerske zemlje članice Europske unije i NATO-a. Hrvatska i Estonija nastavljaju jačati suradnju i graditi kvalitetne odnose, poručio je Plenković.

Estonija, predvodnica digitalizacije

Plenković je posjetio i e-Estonia brifing centar, digitalno središte u Tallinnu koji je dio Estonske agencije za poslovanje i inovacije i ima ključnu ulogu u promicanju znanja i iskustva zemlje u području digitalnih usluga.

U tom se centru posjetiteljima, među kojima su već bili brojni šefovi država i vlada, predstavlja koncept e-Estonije, zemlje koja je počela digitalnu transformaciju prije 20 godina i danas je visoko digitalizirana.

- Bio sam doslovno impresioniran posjetom e-centru, vidjeti što je Estonija sve učinila na planu digitalizacije. Doslovno sve su usluge dostupne na digitalni način na čemu vam čestitam. Vi ste prvaci ne samo na europskoj razini nego i globalno, kazao je.

- Mi vas slijedimo, učinili smo ozbiljan napredak s našim procesom digitalizacije i drago će nam biti produbiti suradnju na tom području i implementirati neka rješenja koja će olakšati život našim građanima na svakodnevnoj razini, naglasio je hrvatski premijer.

Estonija se smatra digitalnim uzorom i europskim predvodnikom u digitalizaciji u toj se zemlji primjerice provodi elektroničko glasovanje na izborima od 2005. godine što je dovelo do povećanja odaziva estonskih građana na izbore.

Tallinn svake godine ugošćuje i digitalni samit kojemu je domaćin premijer ili premijerka a okuplja čelnike zemalja, međunarodne organizacije i privatni sektor kako bi se bavili najurgentnijim pitanjima puta prema digitalnoj budućnosti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!