07:34 / 24.04.2022.

Autor: Dnevnik u podne/IMS/B.A./T.D./HRT/Hina

Slovenija: Očekuje se da će izlaznost odigrati važnu ulogu na izborima

Javljanje iz Ljubljane za Dnevnik u podne

Javljanje iz Ljubljane za Dnevnik u podne

Foto: Dnevnik u podne / HRT

U Sloveniji se održavaju parlamentarni izbori. Prema anketama, novu koalicijsku vladu sastavit će ili dosadašnji premijer Janez Janša sa svojom Slovenskom demokratskom strankom ili Robert Golob, čelnik nedavno osnovane stranke Pokret sloboda. U Ljubljani je reporter HTV-a Gordan Žvanović koji prati izbore. 

Gordan Žvanović je rekao da je od 7 ujutro otvoreno 3 tisuće birališta diljem Slovenije.

- Prema prvim podacima o izlaznosti, do 11 sati svoj glas je dalo 21% birača, 4% više nego na izborima 2018. godine. Posjetili smo jedno biralište u centru Ljubljane. Ljudi dolaze od ranoga jutra. Očekuje se da će izlaznost odigrati važnu ulogu na ovim izborima. Analitičari smatraju da bi mogla biti i do 20% veća nego prije četiri godine, dosegnuti čak 70%. U prilog tome idu podaci iz prijevremenog glasovanja kojem se odazvalo gotovo 8% birača, dvostruko više nego 2018. Visoka izlaznost ide u prilog strankama lijevo-liberalnog bloka. Za razliku od njih, aktualni premijer Janez Janša ima disciplinirano biračko tijelo. Njegov SDS i Pokret sloboda Roberta Goloba vode mrtvu utrku, rekao je Žvanović u uvodu.

Prema posljednjoj anketi koju je objavila Večer i Dnevnik, Golob je čak povećao svoju prednost za otprilike 4% pred Janšom i sada ima oko 28% potpore, ali ta razlika među njima je i dalje na razini statističke pogreške.

- Janša je glasao jutros, a Golob dopisnim putem jer boluje od COVID-a. Neizvjesna borba vodi se i za treće mjesto između ljevice i socijaldemokrata, za njima tek neznatno zaostaje Nova Slovenija. Pravo je pitanje hoće li izborni prag prijeći stranka Alenke Bratušek i stranka Marjana Šareca jer s njima u koaliciji zajedno s ostalim strankama ljevice Robert Golob bi imao zagarantiranu premijersku fotelju. Bez njih situacija se znatno komplicira. Moguća je "pat pozicija" u kojoj nitko nema dovoljnu potporu za sastavljanje vladajuće većine. U nekim kombinacijama i novi mandat Janeza Janše, zaključio je. 

Pokret sloboda, koji je prije izbora formirao Robert Golob, istaknuti menadžer koji je niz godina vodio veliko državno energetsko poduzeće GEN-I i Slovenska demokratska stranka (SDS) aktualnog premijera u mrtvoj su utrci. Prema anketi listova Dnevnik i Večer objavljenoj u srijedu, Pokret sloboda ima 26,3%, a Janšin SDS 25,5% potpore. 

Mrtva utrka vodi se i za treću najjaču stranku, i to između Ljevice (8,8 posto) i Socijalnih demokrata (8,6 posto).

Izborni prag od 4% sigurno će prijeći i demokršćanska Nova Slovenija (7,8 posto), a na rubu praga su centristička stranka Povežimo Sloveniju (PoS) i stranke Alenke Bratušek (SAB) i Marjana Šareca (LMŠ).

Za ulazak u parlament bori se 20-ak stranaka i građanskih lista, a smatra se da bi za stabilnu buduću vladu u koaliciji trebale biti najmanje tri ili četiri stranke s oko 55 mandata u novom parlamentu.

Stvaranje koalicije

Janez Janša, veteran slovenske politike, bori se za svoj četvrti premijerski mandat. No samo je jedanput na položaju izdržao pune četiri godine, u mandatu 2004.-2008.

Najčvršće su koalicijske vlade u prošlosti bile one u kojima je vodeća stranka na izborima osvojila više od 35% glasova. To je u 90-im godinama prošlog stoljeća uspijevalo jedino Liberalnim demokratima (LDS) koje je tada vodio Janez Drnovšek, a 2014. isto je uspjelo i Miri Ceraru, no njegova je stranka nakon toga u jednom izbornom ciklusu izgubila tri četvrtine birača i praktično, kao i LDS, nestala s političke pozornice.

O fragmentaciji političkog prostora u Sloveniji i teškoćama sa sastavljanjem vlade nakon izbora, svjedoči i situacija nakon posljednjih parlamentarnih izbora 2018. Tada je relativni pobjednik na izborima bila Janšina stranka s 24,96% osvojenih glasova i 25 zastupničkih mandata, ali vladu nije uspjela sastaviti. Vladu je tada nakon više mjeseci pregovora sastavio Marjan Šarec koji je na izborima osvojio samo 12,6% glasova i 13 mandata u parlamentu, ali je imao u tom trenutku više saveznika među strankama na ljevici. No ta je vlada izdržala samo dvije godine, do ožujka 2020., kad je Janša uspio okupiti novu parlamentarnu većinu i postati predsjednikom nove vlade.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!