09:16 / 10.02.2021.

Autor: I.Z./HRT/Hina

EK pozdravlja prihvaćanje uredbe vrijedne 672,5 milijardi eura

Europski parlament

Europski parlament

Foto: Johanna Geron / REUTERS

Europska komisija pozdravila je izglasavanje u Europskom parlamentu uredbe o mehanizmu za oporavak i otpornost, putem kojeg će države članice imati na raspolaganju 672,5 milijardi eura za oporavak od posljedica pandemije.

- Važno je pobijediti virus s pomoću cjepiva, ali također moramo pomoći građanima, poduzećima i zajednicama da izađu iz krize. Mehanizam za oporavak i otpornost sa 672,5 milijardi eura donijet će upravo to, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Zastupnici Europskog parlamenta s 592 glasa za, 42 protiv i 57 suzdržanih izglasali su uredbu, koja je ključna za početak korištenja sredstava za oporavak iz instrumenta EU-a sljedeće generacije. Instrument EU-a sljedeće generacije ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio tog iznosa bit će isplaćen putem Mehanizma za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga se 312,5 milijardi dodjeljuje nepovratno, a 360 milijardi su zajmovi.

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU-a sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura. Od toga putem Mehanizma za otpornost ima 5,94 milijarde eura nepovratnih sredstava i 3,61 milijardu zajmova. Nakon glasanja o uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost u Europskom parlamentu, i Vijeće će o tome glasati u sljedećih nekoliko dana, te se očekuje da uredba stupi na snagu 18. veljače. Nakon toga na redu su države članice koje trebaju izraditi nacionalne planove za oporavak i otpornost, koji će biti podloga za povlačenje sredstava.

Uvjet da NGEU i Mehanizam za oporavak i otpornost mogu početi funkcionirati jest da države članice ratificiraju odluku o vlastitim prihodima proračuna EU-a, što je jamstvo da se Komisija može na financijskim tržištima zadužiti za 750 milijardi eura. Hrvatska je bila među prve tri zemlje članice koje su ratificirale tu odluku.

Do sada su to učinili Cipar, Hrvatska, Slovenija, Portugal, Francuska i Bugarska. Očekuje se da će cijeli postupak ratifikacije biti dovršen u drugom tromjesečju ove godine. Države članice trebaju do kraja travnja predati svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, što je vrlo zahtjevan posao. Komisija je do sada dobila nacrte tih planova od 18 država članica. Države članice imat će slobodu u određivanju prioriteta na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pritom morati ispuniti uvjete koji su definirani na europskoj razini: novac se treba iskoristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize.

U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjeno za projekte koji djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije. Države članice moći će sa sredstvima iz Mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020., dakle retroaktivno, do kolovoza 2026. Prema Komisiji, 70 posto nepovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022., a preostalih 30 posto do kraja 2023. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026.

Sredstva će biti isplaćivana nakon što države članice ispune ciljeve koje su postavile u svojim nacionalnim planovima, s tim da će moći unaprijed dobiti 13 posto sredstava kao predfinanciranje. Nakon što država članica dostavi svoj nacionalni plan, Komisija ga treba ocijeniti u roku od dva mjeseca. Nakon toga, nacionalne planove treba odobriti Vijeće EU-a, koje o tome odlučuje kvalificiranom većinom.

Mehanizam za oporavak i otpornost učinit će Europu zelenijom, digitalnijom i otpornijom u dugoročnom interesu svih, kaže predsjednica Europske komisije. Zastupnici pozivaju države članice da u svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost posebice vode računa o zapošljavanju mladih, koji su posebno pogođeni koronakrizom.

Zastupnici također ističu i važnost sportskog sektora, na koji otpada 2,12 posto europskog BDP-a i koji zapošljava 2,72 posto ili 5,67 milijuna ljudi u EU-u. Europski parlamentarci izrazili su zabrinutost da bi koronakriza mogla nanijeti trajnu štetu profesionalnom i amaterskom sportu i posljedično zdravlju općenito. Stoga bi države članice trebale u svojim planove uključiti potporu sportu.


Ursula von der Leyen : Kampanja cijepljenja krenula dobrim putem

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen govorila je o strategiji cijepljenja. Kazala je da je u Poljskoj do početka veljače 94 posto medicinskog osoblja te 90 posto populacije u domovima cijepljeno. Naglasila je također da je u Italiji više od četiri posto stanovništva cijepljeno.

- To pokazuje da je kampanja cijepljenja u Europi krenula dobrim putem, naglasila je.

Predsjednica Europske komisije istaknula je da je od prosinca proizvedeno ukupno 24 milijuna doza cjepiva. Naglasila je kako će se i dalje raditi na tome da se postignu ciljevi i da do kraja ljeta sedamdeset posto stanovnika bude cijepljeno.

- No ipak, činjenica je da danas u borbi protiv virusa nismo još ondje gdje bismo željeli biti. Kasnili smo s odobrenjem, bili smo preoptimistični glede masovne proizvodnje, a možda smo bili i presigurni da će ono što smo naručili biti na vrijeme  isporučeno, kazala je Ursula von der Leyen.


Dodala je da se treba zapitati zašto je tomu tako, te da iz svega ovoga treba izvući jasne pouke. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je kako je bila ispravna odluka da Europska unija zajednički naruči cjepiva.

- Bila je ispravna odluka da svi mi zajedno kao Europljani naručimo cjepivo, solidarno, za sve. Ne mogu uopće zamisliti što bi se dogodilo da su samo velike i bogate zemlje ugovarale i nabavljale cjepivo isključivo za sebe. Manje države ostale bi praznih ruku. I što bi to značilo za naše jedinstveno tržište i za jedinstvo Europe? Bilo bi to loše u ekonomskom smislu i bio bi to kraj Unije, poručila je.

Istaknula je da je bitna i solidarnost između država članica. Kazala je kako je uvjerena da će se Europski parlament složiti da se trebalo učiniti mnogo više jer odgovornost ide mnogo dalje od europskih granica. 

"Nema mjesta kompromisima"

Ursula von der Leyen rekla je da je dogovor bio da se ne ide prečacem zbog sigurnosti i učinkovitosti cjepiva.

- I tog se izbora potpuno držimo. Nema mjesta kompromisima kada se radi o tome da se biološki aktivna tvar ubrizgava osobi koja je dobrog zdravlja. I zbog toga se temeljimo na nadzornom sustavu Europske agencije za lijekove. Da, to znači da za odobrenje cjepiva trebaju tri do četiri tjedna više, poručila je.

"Znanost nadmašila industriju"

Naglasila je da se najprije treba poboljšati širenje informacija o kliničkim testiranjima Europske agencije za lijekove. Predsjednica Europske komisije istaknula je da su podcijenili koliko treba vremena za masovnu proizvodnju cjepiva.

- Normalno treba od četiri do deset godina da se proizvede cjepivo. Mi smo to postigli za deset mjeseci. To je veliko znanstveno postignuće na koje moramo biti ponosni, ali znanost je ovdje nadmašila industriju, kazala je.

Dodala je kako je proizvodnja novog cjepiva vrlo složen postupak i da se pogoni za proizvodnju ne mogu otvarati tako brzo. Poručila je da se pokušavaju povećati industrijski kapacitete za proizvodnju cjepiva.

- Dakle, trebamo pomoći industriji da se prilagodi ritmu znanosti, istaknula je. Ursula von der Leyen rekla je da se ne planira ograničavati tvrtke koje poštuju ugovore sklopljene s Europskom unijom. Kazala je da je Europa uvijek spremna pomoći i drugim zemljama, ali ponajprije mora biti cjepiva za države članice Europske unije.

Ursula von der Leyen ujedno se ispričala što je zamalo zatvorila granicu prema Sjevernoj Irskoj u namjeri da kontrolira izvoz cjepiva. Unatoč tomu, smatra da je zajednička nabava bila nužna jer bi u suprotnom i Europska unija došla u pitanje.

O novim sojevima virusa

Komentirala je i nove sojeve virusa. Predsjednica Europske komisije kazala je da se još ne zna kako cjepiva djeluju na nove sojeve virusa.

- Ono što znamo jest da će se ti novi sojevi i dalje javljati i moramo biti spremni i moramo predvidjeti unaprijed situaciju. Upravo iz tog razloga počinjemo s novim projektom - pripremamo agendu pripravnosti za nove sojeve, a koju ćemo pokrenuti od sljedećeg tjedna, dodala je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!