Vešligaj: Europa mora ulagati u prevenciju katastrofa, a ne reagirati kada je prekasno

Europski parlament izglasao je danas prioritete za novi objedinjeni Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu, pripravnosti i odgovor na zdravstvene krize, kojim se želi ojačati europska spremnost na prirodne katastrofe, klimatske prijetnje i zdravstvene krize. 

Hrvatski eurozastupnik Marko Vešligaj (SDP/S&D) istaknuo je kako Europa mora više ulagati u prevenciju, bolju koordinaciju hitnih službi, uključujući i prekograničnu, te ojačati kapacitete lokalnih zajednica, objavio je ured zastupnika u četvrtak.

- Kada izbije požar ili dođe do poplave, građani prvo zovu svoje vatrogasce i lokalne službe, a ne Bruxelles. Zato sam svojim amandmanima tražio snažniju ulogu gradova i regija u europskom sustavu civilne zaštite. Oni najbolje poznaju potrebe svojih zajednica i prvi su na terenu kada nastupi kriza., rekao je Vešligaj.

Novi mehanizam predviđa jačanje sustava ranog upozoravanja, bolju koordinaciju država članica i uspostavu Centra za koordinaciju kriza unutar postojećeg europskog centra za odgovor na hitne situacije (ERCC).

Za njegovu provedbu predviđeno je oko 12,4 milijarde eura, pri čemu će konačan iznos ovisiti o pregovorima o višegodišnjem europskom proračunu za razdoblje 2028.2034.

Poseban naglasak stavlja se na prevenciju klimatskih katastrofa, uključujući požare, poplave i ekstremne vremenske pojave, što je osobito važno i za naše poljoprivrednike, ali i na jačanje otpornosti zdravstvenih sustava i edukaciju zdravstvenih djelatnika.

Vešligaj: Hrvatska izostala iz europskog projekta krizne komunikacije

Vešligaj je pritom upozorio kako ni najbolji planovi ne mogu biti učinkoviti bez pouzdane komunikacije između službi koje sudjeluju u spašavanju života.

- Na primjeru stravičnog požara u Omišu vidjeli smo koliko pogubne mogu biti posljedice kada komunikacija zakaže. U kriznim situacijama svaka je sekunda važna, a pravovremena razmjena informacija između vatrogasaca, hitne pomoći, policije i drugih službi može značiti razliku između života i smrti. Osim toga, ključni su i funkcionalni sustavi ranog upozoravanja za građane, koji se nažalost, u Omišu nije aktivirao. Zato moramo ulagati ne samo u opremu i ljudstvo nego i u moderne komunikacijske sustave koji omogućuju brzu i učinkovitu reakciju, naglasio je.

Upravo s tim ciljem Europska komisija razvija Europski sustav za kritičnu komunikaciju, koji bi hitnim službama omogućio sigurnu razmjenu informacija, fotografija, videozapisa i lokacija u stvarnom vremenu te jednostavniju koordinaciju između službi iz različitih država članica.

Vešligaj je upozorio da je Hrvatska propustila priliku već sada sudjelovati u razvoju novog europskog sustava za kriznu komunikaciju, iako je među državama najizloženijima požarima i drugim prirodnim katastrofama.  Kao član Intergrupe Europskog parlamenta za otpornost, upravljanje katastrofama i civilnu zaštitu, Vešligaj je sudjelovao na pilot-vježbi.

-  U Pragu sam vidio kako ova tehnologija funkcionira u praksi i koliko može unaprijediti rad hitnih službi. Zato je razočaravajuće što Hrvatska nije među 23 države članice koje već sudjeluju u pilot-projektu. Uz Hrvatsku, izvan projekta ostale su još samo Cipar, Malta i Slovačka. Takvu odluku teško je razumjeti, pogotovo kada znamo koliko je naša zemlja izložena požarima, poplavama i drugim prirodnim katastrofama, upozorio je Vešligaj.

Prekogranična suradnja hitnih službi 

Istaknuo je kako je pitanje prekogranične suradnje hitnih službi posebno važno za Hrvatsku zbog njezina geografskog položaja i velikog broja pograničnih područja.

- O potrebi snažnije europske suradnje hitnih službi govorio sam još tijekom kampanje za europske izbore. Hrvatska bi trebala biti među prvima koji razvijaju i testiraju ovakva rješenja, a ne čekati da ih drugi razviju pa ih tek onda preuzimati. Kada je riječ o sigurnosti naših građana, ne smije biti propuštenih prilika, poručio je.

- Ne možemo čekati da se katastrofe dogode da bismo se sjetili koliko su važni spremni vatrogasci, opremljene hitne službe i dobra međusobna koordinacija. Sigurnost građana mora biti prioritet, a Hrvatska aktivan sudionik europskih rješenja, stoji u priopćenju.