13:12 / 20.10.2021.

Autor: Sanja Gvozdanović/Jasna Paro/Dnevnik/Hina/HRT/D.D./B.A.

Analitičari: Vrijeme jeftine hrane u Europi je prošlo

Jasna Paro; ilustracija

Jasna Paro; ilustracija

Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL / Dnevnik/HRT

Rast cijena energenata uzburkao je Europsku uniju. Jedna od mjera koju države članice mogu vrlo brzo provesti je smanjenje poreza i nameta - predložila je u Strasbourgu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Osvrnula se i na kratkoročne mjere za pomoć kućanstvima i poduzećima.

Kako je u središnjem HTV-ovom Dnevniku iz Bruxellesa javila Jasna Paro, svako povećavanje cijena energenata vodi u povećavanje cijena hrane, što djelomično vidimo već i sad. Prirodni plin najvažniji je sastojak u proizvodnji umjetnih gnojiva - prema podacima Svjetske banke, jedna trećina svih europskih proizvođača umjetnih gnojiva zatvorila je pogone ili značajno smanjila proizvodnju. Analitičari pretpostavljaju da bi cijene hrane mogle još više rasti sljedećeg proljeća, kad poljoprivrednici najviše trebaju umjetno gnojivo, te da je vrijeme jeftine hrane u Europi prošlo, rekla je Paro.


Što se tiče postizanja jedinstvenog stajališta Unije oko poskupljenja, to je jako teško očekivati u kratkom vremenu, pogotovo ne sutra, rekla je također Paro. Sutra će to biti jedna od glavnih tema o kojima će razgovarati premijeri na samitu. Razgovarat će se i o kratkoročnim mjerama koje je predložila von der Leyen.

Kratkoročne mjere za pomoć kućanstvima i poduzećima

Predsjednica Europske komisije potiče države članice da se odreknu ovisnosti o prirodnom plinu kako bi ubrzale prelazak na čistu energiju i učinile Europsku uniju neovisnijom. Na povećanu potražnju Norveška je odgovorila povećanjem izvoza, drugi veliki dobavljač - nije.


- Iako je Gazprom ispoštovao svoje dugoročne ugovore s nama, nije odgovorio na veću potražnju kao što je to činio prethodnih godina. Europa se danas previše oslanja na plin, previše ovisi o njegovu uvozu, uvozimo 90 posto plina kojim se koristimo i to nas čini ranjivima, rekla je von der Leyen u raspravi sa zastupnicima o pripremama za sastanak Europskog vijeća 21. i 22. listopada.


Von der Leyen se osvrnula na kratkoročne mjere za pomoć kućanstvima i poduzećima zbog strelovitog rasta cijena energenata i kazala da "neke mjere mogu biti poduzete vrlo brzo po trenutnim europskim pravilima". To su olakšice za kućanstva i poduzeća, državne subvencija i "smanjenje poreza i nameta".


Predsjednica Komisije je pojasnila kako jedna trećina cijene struje ovisi o infrastrukturi, jedna trećina cijene je tržišna, a prosječno u Europskoj uniji trećina cijene ovisi o "porezima i nametima".


- Postoje države članice s 50 posto udjela poreza i nameta u cijeni struje. Tu države članice mogu vrlo brzo djelovati, istaknula je u raspravi, dodavši da je 20 država članica poduzelo mjere u tom smjeru.

Primjerice, u utorak je češka vlada na odlasku obustavila naplatu PDV-a na električnu energiju i plin za studeni i prosinac. Španjolska je smanjila poreze na energente. Prosječni mjesečni računi Španjolaca trebali bi do kraja godine biti manji za 22 posto. U Hrvatskoj PDV na isporuku struje iznosi 13 posto, a na isporuku plina 25 posto.

"Najugroženiji ne mogu platiti račune"

- Moramo ulagati u obnovljivu energiju kod kuće kako bismo pomogli klimi, ali i suzbili energetsko siromaštvo, rekla je Ska Keller (Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza).


- Najugroženiji ne mogu platiti račune. Zeleni dogovor nije problem, nego rješenje, upozorio je Stéphane Séjourné (Renew Europe).


No u Francuskoj se, zbog previsokih računa za struju, zatvaraju tvornice. 


- Nikada prije nismo zaustavili proizvodnju zbog cijene električne energije, rekao je Vincent Smeechaert, direktor u čeličani LME.


- Za istu potrošnju struje račun se udvostručio. Za rujan iznosi gotovo 4 milijuna eura, rekao je financijski direktor LME Franck Dehon.


Usporena proizvodnja i povećani troškovi odrazit će se na cijenu i utjecati na konkurentnost proizvoda. 500-tinjak zaposlenika ove čeličane strahuje za posao.

video thumb

Rast cijena energenata u Europi rezultat je kombinacije faktora ekonomskog oporavka svjetske ekonomije nakon koronakrize i duge prošlogodišnje zime, manjeg opsega opskrbe u Europi i rekordno niskih zaliha plina na kontinentu te veće potražnje iz drugih dijelova svijeta poput istočne Azije koja plaća višu cijenu energenta. 


Europa je sve ovisnija o prirodnom plinu zbog napuštanja ugljena i nuklearne energije, a Rusija i Norveška su zbog tehničkih razloga morale smanjiti svoje pošiljke.


Von der Leyen: Zeleni plan je ključ europske energetske suverenosti


Predsjednica Europske komisije apostrofirala je problem ranjivosti Europske unije na cijene energenata jer se 90 posto plina i 90 nafte u EU-u uvozi.


Prijelaz na čistu energiju ključan ne samo za planet, nego za naše gospodarstvo i otpornost. Zeleni plan je, srednje i dugoročno, ključan stup europske energetske suverenosti u 21. stoljeću, kazala je.


EU stoga treba "ubrzati energetsku tranziciju", ali u prijelaznom razdoblju mora diverzificirati dobavljače i očuvati prirodni plin kao prijelazni energent. Također je, smatra Von der Leyen, potrebno dokinuti spekulacije na energetskom tržištu, evaluirati funkcioniranje tržišta električne energije kako bi se donijele preporuke za borbu protiv "ekstremne volatilnosti cijena", bolje surađivati sa stranim dobavljačima plina i riješiti pitanje skladištenja plina.


Anže Logar, ministar vanjskih poslova Slovenije, koja predsjeda Vijećem Europske unije, najavio je na plenarnoj sjednici da će se na samitu 21. i 22. listopada raspravljati o rastu cijene energenata u EU-u, migracijama, odgovoru na pandemiju covida-19, pri čemu se očekuje dogovor o novom paketu za zdravstvo, trgovinskoj politici unije i digitalnoj transformaciji EU-a.


Pošto je riječ o širokoj paleti tema zastupnici su se usredotočili na različite stvari, često i izvan agende samita. Lijevi su zastupnici tako kritizirali poljsku vladu, dok su s desnice često govorili protiv covid potvrda i ilegalnih migracija.


Kolakušić nazvao HDZ-ovu vladu "marionetskom", Ressler kaže da je to "demagoška tirada"


U raspravi su sudjelovali neovisni hrvatski europarlamentarci Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) i Mislav Kolakušić te HDZ-ov Karlo Ressler. Sinčić je kritizirao "covid potvrde" koje su "nelogične, neznanstvene, štetne", daju "dozvolu za širenje virusa" i predstavljaju segregaciju.


- Imamo nažalost sve više primjera iz prakse, a ima i sve više znanstvenih dokaza da posjednici covid putovnice itekako mogu zaraziti druge ljude. Mogu ulaziti na okupljanja, u bolnice, među ljude. Covid putovnica daje lažan osjećaj sigurnost, poručio je Sinčić.


Kolakušić je pak kritizirao Europsku komisiju zbog nejednakih kriterija prema državama članicama Europske unije.


- Dok se prozivaju samo suverene vlade Poljske i Mađarske, blagonaklono se gleda na marionetsku vladu Republike Hrvatske. Europski sud je prije nekoliko godina donio odluku da hrvatski javni bilježnici nisu nadležni za donošenje rješenja o ovrsi hrvatskih i europskih građana, poručio je.


- Hrvatski sudovi nisu poštovali tu odluku skoro 10 godina. Milijuni rješenja o ovrsi doneseni su ovršnim postupcima kojima su troškovi bili deset i sto puta veći od glavnice. Time su hrvatski građani oštećeni za više od milijardu kuna. Što je europska komisija učinila po tom pitanju, je li prozvala hrvatsku marionetsku vladu? Nije, dodao je.


Ressler je kazao da su Sinčićev i Kolakušićev govor "neutemeljena, demagoška tirada".


- Ključno je podcrtati i razumjeti da postoji stvarno dramatična razlika između takva dva oblika političkog rada. S jedne strane performansa i predanog ozbiljnog rada, ekshibicionizma i stvarnog utjecaja na europske dokumente, ohole destruktivnosti s jedne strane i pokušaja pronalaska odgovara na neka stvarno teška europska pitanja, kazao je.


- Zato su neusporedivi isključivost i suradnja s onima s kojima se i ne slažeš oko svega, glasanje protiv pomoći državama i članicama i s druge strane osiguranje rekordnog paketa. Možda još više od svega nemogućnost zajedničkog rada s ikim tko nije uvjeren u neku grandioznost tvoga lika i djela s jedne strane i traženja pravih kompromisa za interes hrvatskih i europskih građana, dodao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!