Afrička svinjska kuga
Foto: HTV / HRT
Svinjska kuga stigla je i na područje Osječko-baranjske županije. Hrvatski veterinarski institut virus afričke svinjske kuge potvrdio je na ukupno tri objekta u općini Semeljci. Dosad je eutanazirano više od 22 i pol tisuće svinja s 870 gospodarstava. Ivan Zemljak, predsjednik Hrvatske veterinarske komore poslao je poruku vlasnicima svinja: Apeliram na sve da se što više pridržavaju mjera kako ne bi došlo do širenja virusa i da ne nasjedaju na različite izjave o nepostojanju bolesti jer samim time pogodujemo virusu da se dalje širi, rekao je za Studio 4.
Istaknuo je kako se trenutno provode inspekcije na koji način je virus ušao u navedena tri dvorišta i gdje se još mogao proširiti s tih dvorišta.
U Hrvatskoj se ovaj virus prvi put pojavio u srpnju, a nakon toga su uslijedila tri mjeseca izuzetno teške borbe.
- Širi se lako, a najčešće je uzrok širenja ljudski faktor putem prijenosa na opremi, strojevima, odjeći, obući... Ono što je bitno jest da je virus izrazito otporan. Radi se o virusu koji u okolišu može dugo preživjeti, a da ne pričamo o proizvodima životinjskog podrijetla od svinja. U suhoj šunki može preživjeti do 400 dana, u smrznutom do 3 godine, ističe. U samom svinjcu može biti aktivan čak do 60 dana i uzorkovati opet infekciju svinja, pojašnjava.
O mjerama
- Mjere koje se provode su izrazito teške. Ima jedna specifičnost - na području Slavonije ima jako puno uzgoja malih uzgoja svinja, gdje su biosigurnosti uvjeti, odnosno mogućnosti ulaska virusa na različite načine jako veliki. Poslani su timovi da bi se bolest suzbijala u Slavoniji, no bez suradnje cjelokupne stočarske populacije svinjogojaca mi nećemo moći suzbiti bolest. Maksimalno se moraju pridržavati biosigurnosnih mjera kako bi zaštitili svoj uzgoj, ali i druge uzgoje. Trebaju slušati upute, jer to je jedino ključno u suzbijanju ove bolesti, ističe Zemljak.
Kaže kako nema druge mogućnosti osim zatvaranja nekog područja, eutanazije bolesnih svinja i kontaktnih svih dvorišta gdje postoji mogućnost da se bolest pojavi.
- Bilo kakva populistička prozivanja o cijepljenju svinja i o tome da bi trebalo svinje liječiti ne bi trebalo uopće uzimati u obzir jer ćemo samo dati virusu vremena da se još više proširi, tvrdi.
Ivan Zemljak, predsjednik Hrvatske veterinarske komore
Foto: HTV / HRT
Kako su druge europske zemlje suzbile virus?
- Razgovarao sam s kolegama iz Italije, oni su u tjedana eutanazirali preko 65.000 svinja kako bi zaštitili ostatak uzgoja da se bolest dalje ne širi. Na isti način je suzbijala i Poljska i Češka. Nažalost, to je trenutno jedini način na koji možemo ovu bolest suzbiti, ističe.
Mnogi vlasnici su ogorčeni
- Razgovarao sam više puta s uzgajivačima. Kod onih koja se javila afrička svinjska kuga, kod onih kojih su svinje eutanazirane i koji su to doživjeli i vidjeli, nažalost ne smatraju to izmišljanjem. Imamo svakakvih priča, da bolest ne postoji, da virus ne postoji, da smo ga mi izmislili. Ovaj posao je izuzetno težak za veterinare i veterinarske tehničare. Provoditi eutanaziju životinja inače ostavlja užasne psihičke posljedice na kolege, i kad imamo aktere u društvu koji onda govore da je ta bolest izmišljena da bi se pogodovalo velikim uzgajivačima - ne nije. Niti se pokušava zaustaviti tradicionalan uzgoj svinja. Svi će i dalje moći imati svinje kada zaustavimo bolest i kada prođe određeni rok, ali tako da će im biosigurnosne mjere biti takve da bude maksimalno spriječen ulazak virusa i drugih bolesti u njihovo gospodarstvo, ističe.
“Apeliram na sve da se što više pridržavaju mjera kako ne bi došlo do širenja virusa i da ne nasjedaju na različite izjave o nepostojanju bolesti jer samim time pogodujemo virusu da se dalje širi.”
Ivan Zemljak, predsjednik Hrvatske veterinarske komore
Što se događa sa životinjom kada je zaražena i koliko je njezino meso opasno za konzumaciju?
- Pričamo o virusu koji se ne može na nikakav način prenijeti na ljude. No, njegova dugotrajna perzistencija u proizvodima životinjskog porijekla sprječava nas da se takvi proizvode koriste jer u biti ne znamo gdje će oni završiti. Bolest je inače izrazito teška, virus se razmnožava u krvi, izaziva krvarenja po svim organima i koži te kad uđe u uzgoj, sto posto svinja koje se zaraze uginu od kuge, pojašnjava.
Kamo s uginulim svinjama?
- Nikakav zakapanja, nikakva bacanja u šumu, samo s time širimo virus. Vi ne znate ako negdje nešto zakopate da neće psi, ili neke druge životinje iskopati tu lešinu i raznositi je po selu i da nećemo imati daljnje širenje virusa. Mi kao država moramo biti zadovoljni što imamo tvrtku koja se bavi zbrinjavanjem nusproizvoda i sve svinje koje se eutanaziraju se skupljaju i prevoze se u tvrtku za zbrinjavanje i termički se obrađuju. Određeni dio svinja koji se nalazi na dvorištima u područje koje je pod ograničenjem se može poslati i na klanje. Znači, to meso je upotrebljivo, ali samo na klanje u klaonice koje je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede i to meso mora proći termičku obradu na temperaturama višim od 70 stupnjeva, ističe.
Poruka vlasnicima svinja
- Apeliram da se maksimalno pridržavaju biosigurnosnih mjera, da surađuju s veterinarskom strukom, da slušaju savjete veterinara i da ne slušaju priče o tome da je bolest izmišljena. Virus je proširen po cijelome svijetu, virus nije samo u Hrvatskoj. Ne priklanjajte se idejama da eutanazija nije jedini način na koji trenutno možemo suzbiti i zaustaviti širenje bolesti - zaključuje.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!