Brkić: Rate kredita mogle bi rasti

13:40 / 29.12.2021.

Autor: Studio4/IMS/M.Š./HRT

Prof.dr.sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti

Prof.dr.sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti

Foto: HTV / HRT

Hrvatskim građanima iduće godine ozbiljno prijeti inflacija, no ostaje pitanje hoćemo li imati isti scenarij kao i sredinom 80-ih kada je novac preko noći gubio vrijednost do čak 30 posto.

Prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti ističe kako je inflacija definitivno jedan od ozbiljnijih makroekonomskih problema, no smatra kako takav scenarij u današnje vrijeme više nije moguć.

- Ekonomska znanost je manje-više suglasna oko toga što je inflacija, kako se s njom boriti i koje ekonomske politike treba uvoditi da se inflacija kontrolira i stabilizira. Samo je pitanje koji je trošak toga i kakva iza toga stoji politička odluka ili politička volja glavnih aktera, kaže i dodaje kako današnja inflacija još uvijek ne pokazuje ni približno tu razinu opasnosti te je većinom rezultat pandemijskih uvjeta.

- Ne želim umanjiti značaj ni potencijalnu opasnost inflacije, ali dok se ona kreće ispod dvoznamenkastog broja, ne treba generirati histeriju, ističe ovaj profesor prilikom gostovanja u Studiju 4.

Rate kredita mogle bi rasti  

Neki stručnjaci tvrde da je onima koji imaju nešto ušteđenog novca rješenje ulagati u nekretnine koje se u krizi mogu prodati, dok se ljudi na selu mogu okrenuti povremenoj potrošnji odnosno stvarati zalihe brašna, ulja i mesa.

Brkić ističe kako novac ne vrijedi držati u banci s obzirom na niske kamatne stope, ali smatra kako se na te načine inflacija ne može izbjeći ako država ne poduzme nešto kroz antiinflacijski program.

Ipak, jedna kategorija građana je iznimno izložena ako dođe do najcrnjeg scenarija – rasta kamatnih stopa.

- Država naprosto mora reagirati jer nema tko drugi reagirati u tom slučaju. Kamatne stope će rasti, to je definitivno, no s obzirom na sve odgovore Vlada ranije ne treba se bojati takve prognoze. Standardna antiinflacijska mjera je povećanje referentnih kamatnih stopa i to se mora učiniti, a oni koji imaju varijabilnu kamatnu stopu u kreditima moraju biti spremni na to da će rate za te kredite rasti, ali ne može se precizirati koliko, ističe Brkić.

Situacija s Turskom i inflacijom

U krizi su česti slučajevi tiskanja novca – SAD i Bruxelles su i ovu pandemijsku krizu nadomještali minuse tiskanjem novca, no taj novac treba i platiti te se postavlja pitanje je li sad došlo vrijeme za tu naplatu?

- Definitivno smo došli u situaciju da smo u zamci likvidnosti - novca ima u izobilju, ali nema proizvodnje i monetarna politika više ne može činiti to što je činila, smatra Brkić.

Inflacijski horor na kraju ove godine zadesio je Tursku, uništena je turska lira koja na dnevnoj bazi devalvira te su spržene devizne rezerve – u godinu dana potrošeno je 100 milijardi američkih dolara. Brojni građani Turske gotovo su preko noći upali u siromaštvo i više ne vjeruju Vladi ni institucijama. Brkić kaže kako je problem Turske složenija priča i traje puno duže nego posljednjih dana.

- Kod Turske je specifična njihova energetska ovisnost, oni su ovisni gotovo 100 posto o uvozu nafte i plina, a oko 50 posto o uvozu ugljena. Druga je važna razlika tip političkog režima u Turskoj – Erdogan je i predsjednik i premijer, i politika se i više nego jasno umiješala u monetarnu politiku, što je bilo kobno. Erdoganov antiinflacijski program je nešto što je neortodoksna ekonomska politika i radi nešto što je suprotno od onoga što standardna ekonomska teorija govori, ističe i dodaje kako je Turska važan akter za Europsku uniju te ta situacija može znatno utjecati na stanje u Europi.

- Stvari nisu jednostavne i crno-bijele, ali urušavanje Turske nikome ne odgovara.

"Eurozona neće riješiti ključne probleme gospodarstva"

Štednja hrvatskih građana u bankama procjenjuje se na 240 milijardi kuna, što je 10 posto više nego lani, a imamo i znatne devizne rezerve koje čuva HNB te se postavlja pitanje trebamo li u krizi koja je pred nama trčati u Eurozonu? Brkić kaže kako je rasprava o tome potpuno suvišna s obzirom na to da je politička odluka već donesena.

- Mi ćemo najvjerojatnije moći preuzeti euro s 1. siječnja 2023. godine – mora se dogoditi neki veliki kolaps da se to ne dogodi. Raspravu je trebalo voditi puno prije na nešto drugačiji način nego što je vođeno - naglašavali su se samo pozitivni aspekti, koji nedvojbeno stoje, ali trebalo je vidjeti je li ovo trenutak za Hrvatsku - s obzirom na trendove u hrvatskom gospodarstvu - i je li Eurozona spremna za Hrvatsku, pogotovo u kriznim situacijama.

- Jedno od pitanja koje ja postavljam je što se to događa s hrvatskom nacijom da zadnjih sto godina, bez obzira koja je valuta bila i kako se zvala, uvijek bježi iz svoje valute u neku stranu valutu? Jednom izvršena konverzija kune u euro je trajna i nema više povratka, na institucionalnoj razini ne postoji predviđen izlazak iz Eurozone – ulazak da, ali izlazak ne, kaže i dodaje kako ključni problemi u hrvatskom gospodarstvu nisu rješivi ulaskom u Eurozonu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!