Podobnik: Hrana će postati važan strateški element, čak i oružje

Hoće li zbog rata Izraela i Hamasa doći do poremećaja u oprskbi i zalihama nafte? Stručnjaci zasad smatraju da bi se to kratkotrajno moglo dogoditi, ali ne očekuju značajnije cjenovne šokove. Cijene nafte su ovog tjedna na svjetskim tržištima gotovo stabilne, pa je tako na londonskom barel stajao oko 92 američka dolara, a na američkom tržištu 88 dolara. Od početka sukoba cijene su porasle oko 10 posto.

Dođe li do velikog povećanja cijena goriva, dolaze problemi s inflacijom 

Ekonomski analitičar Boris Podobnik u središnjem Dnevniku HTV-a komentirao je stanje na Bliskom istoku.

Naglasio je kako postoje tri scenarija koja bi se mogla dogoditi. Jedan od njih, najbolji mogući, je da ne dođe eskalacije sukoba. No, postoji mogućnost da se u sukob umiješa i Hezbollah, te da Izraelci počnu napadati Iran, a to je najgori scenarij, koji bi se mogao dogoditi.

Kada se dogodila Iranska revolucija, tada je Iran smanjio proizvodnju nafte za pet milijuna barela dnevno, što je bilo 7 posto na svjetskom nivou. Tada je cijena barela skočila za dva i pol puta.

Podobnik je kazao ako dođe do velikog povećanja cijene goriva, dolaze problemi s inflacijom i recesijom, a to onda možda znači i staglafiju.

Dodao je da i hrana postaje geopolitičko oružje.

Hrana će postati važan strateški element, čak i oružje

- Zanimljiva je činjenica da je najveći američki poljoprivrednik Bill Gates. A kad se čovjek, koji je u IT-u, počne baviti hranom - to znači da on smatra da će uskoro hrana postati nevjerojatno važan strateški element, čak i oružje. Dakle, on je kupio oko 250 tisuća hektara zemlje. A također, same neke projekcije govore, a to je povezano i onim što je govorio predsjednik Biden, praktički je potrebno tisuću godina da bismo dobili tri centimetra humusnog tla, naglasio je Podobnik.

Istaknuo je da čovjek uništava tlo puno brže nego što ga uspije regenerirati.

- Europa želi, u sljedećih desetak godina da praktički bude neutralna o gorivu. Samo ovo je, mislim, najveći problem nas u Europi. Mi smo malo bahati i trebamo razmišljati, ne samo o tome što će se dogoditi za 10 godina, pa nadalje, nego nije loše razmišljati što će se dogoditi u sljedećih 10 godina u samom prijelaznom razdoblju. Imamo problem sa Saudijskom Arabijom koja je praktički do nedavno bila naš saveznik, saveznik Zapada, više nije, praktički surađuje isključivo s onima koji nisu baš na našoj strani, dodao je.

Saudijska Arabija ima gorivo za sto godina.

- A mi njima kažemo, primjerice, da ih nećemo trebati za 10 godina. To je, znači, naš veliki problem što razmišljamo samo strateški što će se dogoditi za 10, 20 godina, a ne razmišljamo što će se dogoditi u sljedećih 10 godina. Problem je što može doći do velikog broja bankrota i do gubljenja industrije. 

Hoće li zbog rata Izraela i Hamasa doći do poremećaja u oprskbi i zalihama nafte?

Ključno pitanje na burzama i državama diljem svijeta je cijena nafte.

- Mnogo je pitanja na koja nemamo odgovor, no danas, za razliku od Yom Kippurskog rata 1973., ima mnogo više staloženih država na Bliskom istoku koje pod svaku cijenu žele izbjeći eskalaciju jer to bi imalo vrlo negativne utjecaje i na njih same, upozorava Robert Halver, analitičar Baader Bank.

Cijena nafte od početka sukoba u Izraelu, sedmog listopada, skočila je u prosjeku za oko 6 dolara, dakle, na oko 90 dolara. Stručnjaci predviđaju da ako ne bude otvorenog sukoba između Irana i Izraela, te zatvaranja Hormuškog tjesnaca i Sueskog kanala, cijene ne bi trebale drastično rasti.

- Godine1973. došlo je do rata Yom Kipur i to je u stvari prvi put da su zemlje proizvođači, muslimani osjetili da imaju oružje u rukama u obliku nafte, odnosno u obliku energije. I tada je došlo do drastičnog porasta cijena nafte na svjetskom tržištu i od tada nažalost mi doživljavamo sve ove pikove i padove cijene nafte, kaže Davor Štern, energetski stručnjak.

Od 1973. nadalje, cijena nafte raste. Članice OPEC-a i Rusija danas drže čak 40 posto svjetskog tržišta nafte.

Saudijska Arabija i Rusija samovoljno su smanjile proizvodnju nafte za 1,3 milijuna barela na dan, ili oko 1 posto globalne potražnje do kraja godine kako bi profitirale od porasta cijena nafte.

- Stabilnost naftnog tržišta ovisi o suradnji glavnih svjetskih dobavljača nafte koja se temelji na otvorenim i transparentnim uvjetima. I tom logikom mi se vodimo kada je riječ o suradnji s članicama OPEC-a, rekao je Vladimir Putin, predsjednik Rusije.

Kinezi više ne žele ovisiti i o uvozu aromatičnih ugljikovodika, to jest lakih goriva poput benzina te su svoje snage preusmjerili u izgradnju rafinerija, dok Sjedinjene Države kojima je najveći ovogodišnji izvozni proizvod nafta gledaju još dalje, prema energiji vodika kako bi i dalje zadržale energetsku dominaciju. 

- Moj je cilj da Sjedinjene Države postanu ugljično neutralne najkasnije do 2050. jer onečišćenje postaje egzistencijalna prijetnja čovječanstvu. Ako to ne postignemo, cijeli će se svijet promijeniti, a budućnost koju ćemu ostaviti našoj djeci ne želim ni zamisliti, rekao je Joe Biden, predsjednik SAD-a.

Sudbina globalnog energetskog gospodarstva sada je opet na Bliskom Istoku, a dok vodik ne preuzme energetski primat, nafta će i dalje biti motor koji pokreće svijet.