Dani poljoprivrede u Tuheljskim Toplicama: Potrebno povećati proizvodnju

U Tuheljskim Toplicama održavaju se 5. Dani poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Istaknuta je dobra iskorištenost europskih fondova u tim sektorima, ali i potreba da se u njima dodatno poveća proizvodnja kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i vanjskim utjecajima.

Ova je godina za poljoprivredu bila posebno izazovna, posebno u stočarstvu.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić rekao je da su sukladno Strategiji razvoja poljoprivrede do 2030. godine, za razvoj mesnog i mliječnog stočarstva osigurane 1,33 milijarde eura, od čega 590 milijuna eura za mliječno govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo.

- Kontinuirana borba s afričkom svinjskom kugom, bedrenicom, bolesti plavog jezika. Konstantna je prijetnja još možda opasnijih zaraznih bolesti - slinavke, ptičje gripe i bolesti kvrgave kože, koja nam je u neposrednom okruženju, rekao je ministar poljoprivrede.

- Danas imamo segmente u kojima smo visoko samodostatni, osobito žitarice i uljarice, a to nam daje stabilnu osnovu prehrambene sigurnosti. Istodobno, moramo biti svjesni da u nekim drugim sektorima, osobito voće povrće i dio mesne proizvodnje - moramo dodatno ulagati kako bismo iskoristili sve potencijale koji su nam na raspolaganju, kazao je premijer Andrej Plenković.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, ujedno izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, poručila je kako je prehrambena sigurnost sastavni dio nacionalne sigurnosti.

- One koji nas trebaju braniti netko treba hraniti, a to su naši poljoprivrednici. Zato čvrsto stojimo kod stajališta da nema obrambene ni nacionalne sigurnosti bez prehrambene sigurnosti, istaknula je.

- Hrvatski poljoprivrednici već danas koriste dvostruko manje pesticida, antimikrobnih sredstava i mineralnih gnojiva, nego što je to prosjek EU-a. Zahvaljujući takvoj proizvodnji, Hrvatska se ponosi dobro očuvanim okolišem i hranom koja ima okus i nikog ne ostavlja ravnodušnim, dodala je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Premijer je istaknuo tri važne teme - sigurnost hrane, jačanje konkurentnosti, ulogu Hrvatske u europskoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici te skori završetak procesa pristupanja OECD-u.

- Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini iznosila je 3,1 milijardu eura. To je 41 posto više nego u prvoj godini našeg mandata. U odnosu na 2023. imamo porast kod žitarica 3 posto, uljarica 18, povrća 12, voća više od 7 posto, maslina više od 82, duhana skoro 50 posto. To je rezultat ulaganja, i modernizacije proizvodnje, tvrdi Plenković.

Govoreći o stočarstvu, istaknuo je da je sustav unatoč bolestima poput afričke svinjske kuge i bedrenice reagirao učinkovito, uz isplatu 40 milijuna eura za tri tisuće korisnika čime im je kompenzirana šteta.

Naglasio je kako Hrvatska ima visoku samodostatnost u žitaricama i uljaricama, ali i prostor za napredak u drugim sektorima.

Modernizacija i tržišna orijentacija

- Ako želimo veću samodostatnost, moramo poticati razvoj proizvodnje s većom dodanom vrijednošću, snažniju preradu, modernizaciju i tržišnu orijentaciju, rekao je, istaknuvši važnost otvaranja logističko-distributivnih centara za voće i povrće, ukupne vrijednosti 110 milijuna eura.

Time prvi put stvaramo uvijete da proizvođači planiraju proizvodnju dugoročno, smanje gubitke i povećaju tržišna sigurnost, rekao je Plenković.

Govoreći o ribarstvu i akvakulturi, ocijenio je da je Hrvatska prepoznata kao primjer odgovornog i znanstvenog utemeljenog upravljanja ribljim fondom.

- U posljednjih deset godina vrijednost proizvodnje porasla je više od 160 posto, a ukupna proizvodnja ribe u Hrvatskoj je povećana za više od 110 posto, ustvrdio je, dodajući da je godišnja vrijednost sektora akvakulture 200 milijuna eura.