Ravnopravnost na papiru, ne i u praksi: Žene u EU-u daleko od jednakosti

Sve države Europske unije, pa tako i Hrvatska, rade na ravnopravnosti žena u društvu. Ipak, europski prosjek indeksa rodne ravnopravnosti pokazuje da žene ostvaruju samo 63 boda od mogućih 100, koliko ih imaju muškarci. 

O tim i drugim temama vezanima za položaj žena u društvu govorit će se uskoro na konferenciji "Women's Weekend" u Rijeci.

Žena, vojna pilotkinja u Hrvatskoj više je iznimka nego pravilo.

- Definitivno je situacija iz godinu u godinu sve bolja među pilotkinjama. Posebice vidimo razliku, za sada nas je 10 koje radimo u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, ali na školovanju trenutno ih je sedam, kaže Antonija Trupinić, vojna pilotkinja i bojnica Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Biti pilotkinja nije joj bio djevojački san, ali jednom kad se odlučila, nije bilo straha.

- Imala sam uzore među ženama, definitivno ne među pilotkinjama, ali među snažnim ženama oko sebe. Od svojih profesorica u osnovnoj i srednjoj školi, do moje majke, koja mi je pokazala kako žena može uspjeti i raditi ako se posveti učenju i radu, rekla je Trupinić.

I žene u korporativnom svijetu i dalje kaskaju za kolegama.

- Ravnopravnost bi po meni trebala biti dostupna svima tako da ne bi po tome dijelila veličinu firme, odakle dolazite i kako se zovete, kaže Anita Letica, predsjednica Uprave tvrtke Philip Morris.

- Kvote nisu savršen alat, ali na neki način služe ubrzanju promjena kad su one prespore, govori Dubravka Štefanac, direktorica korporativnih komunikacija i održivog poslovanja A1.

A da su promjene spore, pokazuje i indeks rodne ravnopravnosti. 

Prošle godine žene u Europi ostvarile su samo 63 boda od mogućih sto, koliko ih imaju muškarci.

- Taj indeks se sastoji od deset segmenata. Ni u jednome nisu ravnopravne - od slobodnog vremena do pitanja moći, tu je odnos 40 u odnosu na mogućih 100. Brojke nam pokazuju da ove stvari moramo formalizirati. Ne govorimo samo o Hrvatskoj niti samo o Njemačkoj i Francuskoj, govorimo o svim državama članicama Europske unije, ističe Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Alarmantni su i podaci da tijekom života jedna od tri žene u Europskoj uniji doživi fizičko i/ili seksualno nasilje.

- Ako se bolje umreže podrške koje imamo na terenu - policija, pravosuđe, zdravstvo, edukacija, itekako može biti bolje i mora biti bolje. Na kraju krajeva, imamo Istanbulsku konvenciju koju bismo trebali poštovati, ističe Karla Pudar, izvršna menadžerica Zaklade Solidarna.

A kako bi sustavno potaknula promjene, Europska komisija posljednjih je godina donijela i tri direktive - o transparentnosti plaća, o rodnoj ravnoteži u upravama tvrtki te o suzbijanju nasilja nad ženama i u obitelji.