Štern o mogućoj nestašici: Hoće li Hrvatska ostati bez goriva?

Nakon sinoćnjeg dogovora i pristanka Irana da otvori Hormuški tjesnac, snažno su reagirale naftne burze. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros pala za 13 posto, na 94.9 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio više od 14,5 posto, na 96.5 dolara. 

Reagirale su i burze dionica, a rast indeksa zahvatio je sva tržišta, od Azije, preko Europe, do njujorškog Wall Streeta. No, pad se zaustavio nakon vijesti da je promet tjesnacem ponovo blokiran.

Poslovni svijet odahnuo je nakon objave o dvotjednom primirju na Bliskom istoku. Cijene nafte naglo su pale ispod 100 dolara, što je veliko olakšanje za Indiju koja je treći najveći uvoznik nafte u svijetu.

- Od 70 do 75 posto naših energetskih potreba pokrivamo uvozom, a otvaranje Hormuškog tjesnaca i pad cijena nafte veliko je olakšanje za naše gospodarstvo, rekao je stručnjak za financijske burze u Indiji Sunil Shah.

Obveznice su ojačale, a burze snažno porasle - europske dionice tri posto, njemački indeks DAX gotovo pet posto.

- Ovo je golemo olakšanje. To su vijesti koje smo čekali tjednima. I porast od 5 posto pokazuje koliko olakšanje ova vijest donosi investitorima, istaknuo je glavni analitičar u Consorbank Jochen Stanzl.

Ipak za povratak na staro trebat će vremena, pogotovo u avioindustriji jer će troškovi vezani za mlazno gorivo vjerojatno ostati blago povišeni iako su cijene goriva pale.

 - Nakon objave primirja došlo je do znatnog smanjenja cijene sirove nafte. Mislim da je pala posljednji put kad sam gledao za oko 15 posto kao rezultat same objave. Dakle, vidimo neke rane učinke, ali trebat će mjeseci da se vratimo na normalne cijene. Dakle, ne mislim da će se to dogoditi u roku od nekoliko tjedana, naglasio je generalni direktor Međunarodnog udruženja zračnog prijevoza Willie Walsh. 

I domaći stručnjaci pozdravljaju primirje i otvaranje Hormuškog prolaza.

- Nadam se da će trajati dulje od dva tjedna, da će se ta dva tjedna produžiti, međutim teško je reći što će se događati ubuduće, jer ne znamo razmjere šteta koje su napravljene na industriji preradi nafte u tom dijelu svijeta i jasno da bi još uvijek trebalo trajati nestašica dizela, benzina i derivata kao takvih i kerozina, poručio je naftni stručnjak Davor Štern.

Hrvatska ne bi trebala imati problema s opskrbom jer Inina rafinerija može zadovoljiti sve potrebe.

- Riječka rafinerija proizvodi sva goriva i radimo u punom kapacitetu, proizvodnja je kontinuirana i stabilna. Mlaznog goriva ima opskrba je redovita i uredna, ima dovoljnih količina, Ina opskrbljuje sedam najveći zračnih luka u RH i to gorivom koje proizvodi u vlastitoj rafineriji, rekla je direktorica domaće prodaje INA - e Petra Ptičar.

No, važno je da se situacija smiruje, poručuje premijer.

- Mislim da je ovo dobra vijest, vidim da su reagirale i tržišta diljem svijeta već sada padaju cijene nafte što je jako dobro za sve nas, za naše gospodarstvo, za našu energetsku sigurnost, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Ipak, u slučaju ponovnog rasta cijena nafte, Vlada razmišlja i o izmjenama zakona o PDV-u i uvođenju tzv. plivajućeg PDV-a.

- Omogućio Vladi da umjesto Sabora određuje na tjednoj, dvotjednoj bazi ovisno o procjeni kolika bi bila stopa, to je zaista krajnja mjera u slučaju velike eskalacije, mislim da nije loše da u ovakvim okolnostima tražimo od Sabora usvajanje takve izmjene zakona koja bi Vladi dala jedan operativan alat, dodao je Plenković.

 Oporba podržava tu mjeru, no zabrinjava je rast inflacije.

- Ja nemam ništa protiv, mislim da Vlada treba imati sve moguće instrumente utjecana na cijenu, međutim, ono što je činjenica da bez obzira na to što imamo zamrznute cijene i da imamo niže cijene, nego što ih imaju zemlje Europske unije, nama je inflacija veća, kazao je bivši ministar financija i saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac.

Svijet je itekako osjetio energetski šok, stoga je važno da tankeri što prije zaplove Hormuškim tjesnacem.